in , ,

PRISJETIMO SE VELIČINE Kako je Milan Mladenović odbio svirati u Banjoj Luci zbog rušenja Ferhadije

Rođen u Zagrebu, rastao u Sarajevu, slavu je stekao u Beogradu

Prije tačno 28 godina je srušena čuvena Ferhadije džamija, biser islamske arhitekture, a mi se prisjećamo iznimnog ljudskog čina frontmena kultnog benda Ekatarina Velika (EKV), Milana Mladenovića, koji je tih dana odbio da svira u gradu u kojem se ruše džamije.

Umro je tačno godinu i pol poslije.

“Život je postao nemoguć”, govorio je suočen sa slikom užasa u kojima je nestajala njegova zemlja, bivša Jugoslavija.

Rođen u Zagrebu, rastao u Sarajevu, slavu je stekao u Beogradu.

Preminuo od raka gušterače u 36. godini, novembra 1994. godine. Bio je, ostat će zapisano, hrabar i principijelan i borac za mir tokom agresije Srbije i Crne Gora na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku devedesetih godina. Volio je sve ljude, a umro očajan jer nije mogao zaustaviti zlo koje se kotrljalo.

“Vrlo sam razočaran u ljude koji su dozvolili da ih sahrane i moralno, i ljudski, dozvolili su da ih prijatelji izdaju, da oni izdaju svoje prijatelje i braću i sve živo, i da se sve to završi u jednoj opštoj kaljuži”, kazat će, također, jednom prilikom Mladenović.

U knjigu pravednika Mladenović se upisao ne samo sličnim izjavama, već i konkretnim antiratnim gestama. Važno mjesto zauzima upravo otkazivanje koncerta u Banjoj Luci – iz protesta zbog rušenja Ferhadije džamije!

To je, vele, trebao biti jedan od najvećih koncerata u gradu a Vrbasu, ali je vrhunski umjetnik odlučio fa pokaže dostojanstvo i bunt protiv barbarizma, te je opalio snažan šamar rušiteljima jedne bogomolje i spomenika kulture, ali i tadašnjim opskurnim vlastima Banje Luke koje su organizirale odvoženje ostataka džamije na smetljište. Bio je to gest vrijedan svakog divljenja.

“Neću da sviram u gradu u kojem je srušena džamija”, kazao je Mladenović.

Čuvene su to riječi muzičke legende koje su ga, zajedno sa njegovima pjesmama, učinile besmrtnim.

Aleksandar Žikić, jedan od najpoznatijih i relevantnih rock kritičara na prostoru bivše Jugoslavije, koji je napisao knjigu “Mesto u mećavi” posvećenu upravo liku i djelu Milana Mladenovića u razgovoru za Radiosarajevo.ba govorio je i o velikoj gesti “dječaka iz vode”.

“Nije “sarajevska biografija“ bila presudna u Milanovoj odluci da, koliko je mogao, skrene pažnju na nasilno rušenje Ferhadija džamije. Bila je to univerzalno ljudska žeđ za pravdom, za ispravnošću, ponekad prejaka u svijetu laži i nepravde, koja je navela Milana da – i u humanom i u umjetničkom smislu – digne glas protiv stvari koje niko nikada ne bi trebalo da čini, a ljudi ih, već hiljadama godina, uporno i neprestano čine”, kazao je Žikić za Radiosarajevo.ba.

Ratni predsjednik Glavnog odbora Islamske zajednice u Banjoj Luci Bedrudin Gušić kazao je 2018. za naš portal da će “svim Banjalučanima ostati u trajnom sjećanju gesta Milana Mladenovića”.

“On je te 1993. godine odbio pjevati u Banjoj Luci upravo zbog činjenice da je u tom gradu srušena jedna Ferhadija, kao i druge džamije. Taj gesti i tada i sada budi nadu u mogućnost suživota, odnosno potvrđuje onu Svetalne Broz da je bilo dobrih ljudi u vremenu zla”, kazao nam je Gušić, inače dugogodišnji slobodni novinar.

Ovo, jasno, nije bio jedini snažni antiratni čin Milana Mladenovića. Mnogi nisu znali da je napisao i pjesmu poslije masakra na Markalama.

Zapravo, on je posljednje mjesece života potrošio upravo kako bi ukazao na sav užas i apsurd ratova u kojima su ubijene desetine i stotine hiljada ljudi.

U vrijeme opsade Dubrovnika pozivao je publiku da minutom šutnje oda počast gradu i ljudima u njemu.

To je tada bilo po život opasno. Nacionalisti među publikom htjeli su se s njim fizički obračunati. Početkom ratova u bivšoj Jugoslaviji, zajedno sa članovima čuvenih “Partibrejkersa”, EKV-a i “Električnog orgazma” formirao je projekt “Rimtutituki” koji su svojim aktivizmom širili antiratnu propagandu. Njihov najpoznatiji sngl bio je “Slušaj ‘vamo”, s ključnim refrenom “Mir, brate, mir”.

Izdao ga je B92, a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. Ove grupe u septembru 1993. sviraju antiratne koncerte i u Parizu i Berlinu sa zagrebačkim sastavom “Vještice”, u okviru akcije “Ko to tamo peva?”.

“U svakom porazu ja sam video deo slobode. I kad je gotovo, za mene, znaj, tek tad je počelo!”

Neka je slava i hvala Milanu Mladenoviću – Čovjeku.

Radiosarajevo.ba

Poznat po sumanutim zapletima: Guy Ritchie i Jason Statham ponovo zajedno i to u akcionom trileru stilizovanom po uzoru na Christophera Nolana

Vojna vježba ‘Brzi odgovor 21’ bit će održana na tri lokacije u našoj zemlji: Pravi primjer snažnog partnerstva BiH, SAD i NATO-a