in , , ,

S Joe Bidenom dolazi velika globalna promjena: Šta to znači za BiH?

Pobjeda Joea Bidena na izborima u Americi i osvajanje većine u oba doma Kongresa SAD-a u korist demokrata označavaju kraj jedne ere

Pobjeda Joea Bidena na izborima u Americi i osvajanje većine u oba doma Kongresa SAD-a u korist demokrata označavaju kraj jedne ere čije je oličenje bio Donald Trump.

Odlazak Trumpa i dolazak Bidena, koji će biti formalizirani na inauguraciji 20. januara, predstavljaju početak novog svjetskog poretka koji će se itekako odraziti na Bosnu i Hercegovinu koja je na granici dviju velikih geopolitičkih sfera, ali i koja ima brojna neriješena unutrašnja pitanja.

Promjene na globalnom planu

Biden je signalizirao da će odmah po preuzimanju dužnosti nastojati vratiti ugled SAD-a u svijetu, koji je poljuljan u vrijeme Trumpove administracije.

Novi predsjednik će ojačati veze s tradicionalnim američkim saveznicima, koje su također opasno poljuljane tokom Trumpove vladavine, a tu se na prvom mjestu misli na zemlje Evropske unije – piše Klix.

Vodeći evropski zvaničnici s oduševljenjem su pozdravili njegov izbor. Poznato je, između ostalog, da Biden ima odlične veze s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Biden će također vjerovatno biti oštriji prema Rusiji u odnosu na svog prethodnika koji je imao dosta dobre odnose s Vladimirom Putinom. To može značiti da će se snažnije suprotstaviti utjecaju Moskve širom svijeta, ali će ujedno odlučnije podržati demokratske snage unutar same Rusije.

Očekuje se da Biden podrži i druge demokratske snage širom svijeta, da ponovo osnaži američku podršku naporima za borbu protiv ugrožavanja ljudskih prava u bilo kojoj državi, od Rusije i Kine, do Saudijske Arabije i Turske.

Biden je najavio i da će se odmah po preuzimanju dužnosti vratiti Pariskom klimatskom sporazumu koji je Trump odbacio.

Osim toga, Biden će ponovo upostaviti veze sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i pridružiti se globalnim naporima da se pobijedi koronavirus.

Ujedno će, kako se očekuje, tražiti nove načine da oživi nuklearni sporazum s Iranom koji je Trump stavio van snage. Neki u SAD-u se nadaju da će Biden prekinuti američku podršku Saudijskoj Arabiji kada je riječ o ratu u Jemenu.

Biden bi, prema očekivanjima, mogao ublažiti trgovinski rat s Kinom, ali ipak će nastaviti borbu protiv Pekinga u oblastima kao što su razvoj 5G mreže i sporovi u Južnom kineskom moru te naravno u oblasti poštivanja ljudskih prava.

New York Times je ranije pisao da će Biden vjerovatno nastaviti Trumpove planove da se povuče iz stranih ratova i da ne započinje nove, ali da će “imati više brige za saveznike”.

Šta ovo znači za BiH

Bosna i Hercegovina će itekao osjetiti razlike u pristupu dviju administracija. Naša zemlja Trumpa nije previše zanimala ni sa jednog aspekta – geopolitičkog, sigurnosnog, ekonomskog ili kada je riječ o poštivanju ljudskih prava.

Brojni argumenti govore da će sada sve biti drugačije, odnosno da će se Bidenova administracija mnogo više angažirati u BiH.

Već sada se može naslutiti šta će biti njeni ciljevi: sprečavanje bilo kakvih separatističkih težnji, snažnije suprotstavljanje ruskom utjecaju, jačanje centralnih institucija, napredak u integracijama u EU i NATO, ali i insistiranje na borbi protiv korupcije te podrška progresivnim političkim i društvenim snagama.

Sve ovo su stavovi koje su predstavnici američkih institucija, ili pak vodeći američki stratezi, iznosili prethodnih mjeseci, od trenutka Bidenove pobjede.

Između ostalog, ovi stavovi su jasno formulirani na saslušanju u Kongresu SAD-a, održanom 8. decembra 2020. Tada su se vodeći stručnjaci, bivše diplomate i aktuelni kongresmeni i sentatori saglasli da je potreban snažniji pristup rješavanju problema u našoj zemlji, 25 godina nakon Dejtona.

Također je iskazano uvjerenje da će novi predsjednik odigrati veliku ulogu na Balkanu.

“Biden je angažiran na Balkanu još iz vremena dok je bio senator. Znam da razumije ovu regiju i njenu važnost za SAD. Njegov tim je spreman da pomogne zemljama da krenu naprijed u integracijama”, rekla je tada bivša državna sekretarka SAD-a Madeleine Albright.

Saslušanje je vodio kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, koji je pokazao veliko znanje o BiH i interes za našu zemlju.

“Bosna je zamrznuta, Republika Srpska blokira odluke od interesa za BiH. Ovo mora prestati”, rekao je tada Engel.

Nedugo nakon toga građanima BiH obratio se i sam Biden, i to 14. decembra, povodom 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo odluče na teške, ali neophodne korake za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane”, kazao je tada, između ostalog, Biden, jasno naglašavajući u kojem pravcu će ići njegova politika u našoj zemlji.

Zaključio je da se, kao predsjednik, raduje saradnji s međunarodnom zajednicom i narodom BiH kako bi konačno ostvario obećanje sadržano u Dejtonskom sporazumu – prosperitetna, pravedna i demokratska Bosna i Hercegovina u srcu cjelovite Evrope, slobodna i u miru.

Nakon toga, 18. decembra Senat SAD-a usvaja rezoluciju o BiH. U dokumentu se, između ostalog, potiču vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave napredovati u rješavanju ustavnih problema i poboljšanju ekonomske politike, te se ohrabruju da nastave raditi na putu ka članstvu u EU i NATO-u.

Da Biden donosi novi pristup BiH smatraju i evropski zvaničnici i analitičari. Njemački političar Stefan Schwarz, između ostalih, u jednom svom postu nazvao je Bidena “pravim prijateljem BiH”, a drugom prilikom je kazao da je Biden “najbolji predsjednik u historiji SAD-a za BiH”.

Inače, Bidenov interes za BiH nije teško objasniti. Kao prvo, on je dobar poznavalac prilika u našoj zemlji. Drugo, kako smo već rekli, neki od njegovih ciljeva bit će jačanje američke podrške progresivnim, demokratskim snagama širom svijeta i snažnije suprotstavljanje “malignom” ruskom utjecaju.

Osim toga, Biden će bolje sarađivati s EU, a jedno od prirodnih polja zajedničkog djelovanja je upravo BiH.

Na kraju, ne treba zanemariti ni činjenicu da će Biden ponovo afirmirati jačanje NATO-a, iako će vjerovatno nastaviti insisirati na Trumpovim tezama da evropski saveznici moraju davati više novca za zajednički sigurnosni kišobran.

BiH će i po tom osnovu doći u fokus pažnje jer je jedna od rijetkih evropskih država koje nisu članice ovog moćnog saveza, a naročito nakon nedavnog pristupanja Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Političari iz RS-a već su negativno reagirali na najave ustavnih promjena koje bi značile napredak države i snažnije euroatlantske integracije, pa se sličan otpor može očekivati i u narednom periodu, jednim dijelom i pod ruskim utjecajem.

S druge strane, političari u FBiH uglavnom pozdravljaju Bidenovu odlučnost da konačno ukloni ludačku košljuju s BiH kada je riječ o ustavnim ograničenjima i blokadama iz RS-a. No, nezvanično, jednako su zabrinuti zbog najava da će se tražiti snažniji obračun s korupcijom u vlastitim redovima.

U svakom slučaju, već ova godina mogla bi donijeti snažniji američki angažman u BiH i, ako bude sreće, otvoriti novo poglavlje za budućnost naše zemlje.

Ramiz Salkić brutalno iskreno: Koja je razlika između Dodika i Stanivukovića?

GRAĐANI UZNEMIRENI Bošnjačkim povratnicima u područje Jug u Mostaru na vrata dolazi policija!