Gost O Dnevnika bio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Nema dogovora oko finansiranja izbora, nema dogovora ni oko osude rata u Ukrajini. U Predsjedništvu BiH nije postignut koncenzus za osudu agresije zbog protivljenja Milorada Dodika. Dodik otvoreno podržava Rusiju. Da li je njegova podrška opasnost za BiH i pojačan proruski utjecaj u zemlji, upitan je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
– Dodik nekad daje takve izjave da se nakon sat vremena ne zna ništa više u odnosu na ono što se već znalo. Ono što je bitno jeste, bez obzira o kome se radi, da se agresija jednostavno ne prihvata i to su na kraju krajeva mladi ruski vojnici koji se tjeraju u taj rat.
Oni pucaju i ubijaju svoje rođake iz Ukrajine. Mora se jasno reći, npr. kada je u pitanju Republika Srbija, duži proces je bio ali je ipak jasno osudila ovaj rat. Ja isto tako pozdravljam odluku Bosne i Hercegovine na Generalnoj skupštini UN-a kada se priključila zemljama koje su osudile ovaj rat.
Uticaj Rusije u zemlji, sa kulturnog aspekta se ne treba dovoditi u pitanje ni na koji način. Ali u jednoj stvari želim biti jasan, ako bi Dodik i drugi nešto uradili i to prihvatili.
Ovaj rat je agresija koju provodi Vladimir Putin. Ne želim reći da to provode Rusi.
U smislu čovječanstva, mora se tačno stati na određenu poziciju, zauzeti pozicija i reći gdje stojimo po tom pitanju. To je ustvari sasvim jasno, ne protiv kulturnog uticaja Rusije, da se on nekako minimizira, riječ je o tome da se reducira uticaj onih koji žele da primijene nasilje kako bi proveli svoje ciljeve.
Bosna i Hercegovina je i sama bila u situaciji kada su ubijani nedužni ljudi. To ne želimo ponovo. Zbog toga, svi oni koji ovdje žive trebaju vrlo jasno zauzeti stav protiv toga, istakao je Schmidt, prenosi O kanal.
Na njegovu adresu nedavno je stiglo otvoreno pismo sa zahtjevom za smjenu načelnika Srebrenice.
Traži se da Schmidt postupi na osnovu bonskih ovlasti i Zakona o zabrani negiranja genocida. Glavni razlog za za pismo je prisustvo pripadnika jedinice “Škorpioni” Saše Cvjetana, osuđivanog za ratne zločine na Kosovu na obilježavanju Dana Općine Srebrenica.
– Odgovoriću na ovo pismo jer ono govori o veoma važnoj temi. Može li mi, molim vas, neko objasniti, zbog čega se racionalni ljudi koji svi kažu da ne žele nasilje, okružuju ratnim zločincima koji su uradili upravo to.
Ne želim da čujem “to je bilo u ono doba, ovo je bilo u ono doba”. Moramo biti jasni u tome da ne želimo nasilje i da želimo živjeti u miru jedni s drugima. Zbog toga su ti kratkovidi načini ponašanja neprihvatljivi, da recimo načelnik općine se zajedno slika sa ratnim zločincem.
To ne govori o snazi načelnika nego o njegovoj slabosti. Veliki je onaj koji kaže “želimo da prekinemo sa prošlošću, želimo bolju budućnost”. Mladi ljudi to očekuju. Ja ću pogledati kakva je zakonska osnova za takve vidove ponašanja i na koji način se kažnjava ono što je povezano sa ratnim zločinima i genocidom.
Isto tako ću, ukoliko se Parlament BiH odluči i donese zakon, povući ću ovaj Zakon o zabrani negiranja genocida jer smatram da je zadatak Parlamenta takvo nešto, pojasnio je Schmidt.
