Iako je praksa “dvije škole pod jednim krovom” koja se primjenjuje u nekim bh. gradovima za mnoge diskriminatorna, za hrvatsku vladu je čak i poželjna, ali samo na prostoru Bosne i Hercegovine. Tome svjedoči govor i zagovaranje hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana na panelu povodom 30. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u istoimenom američkom gradu Daytonu.
Politički analitičar Jasmin Mujanović je prisustvovao ovom okruglom stolu te je pojasnio kako je moderatorica postavila pitanje za “dvije škole pod jednim krovom”.
“Ona je to opisala kao prilično skandalozno. Konaković (op.a. Elmedin, ministar vanjskih poslova BiH) je prvi odgovorio i rekao da je to velika sramota i da se mora riješiti, osudio je taj pojam. Grlić Radman je govorio da to nisu podijeljene škole već odvojeni programi”, rekao je Mujanović.
On je, kako navodi Mujanović, to ocijenio kao nešto pozitivno i što uvažava prava pojedinih naroda u Bosni i Hercegovini.
“Spomenuo je slučaj Stolac kao navodno pozitivan primjer te je dodao da smatra se taj pojam treba preslikati i na ostale dijelove BiH”, dodao je on.
Mujanović je učestvovao u panelu naredni dan povodom ove godišnjice te je spomenuo i osudio ovaj termin.
Istakao je kako zemlja, koja ima takve podjele i segregaciju ugrađenu u obrazovni sistem, ne može biti članica ni Evropske unije ni NATO-a.
“Ja sam govorio tokom izlaganja, a onda je Grlić Radman u razgovoru sa ljudima u sali opet počeo taj razgovor. Nisam bio tu, ali sam čuo – govorio je da to nije baš tako te da se radi o odvojenim programima”, pojasnio je Mujanović.
Dakle, ponovio je svoje riječi kao i tokom izlaganja prethodnog dana.
“Očigledno da HDZ vlast u Zagrebu pecka da postoje podijeljene škole, segregacija unutar obrazovnog sistema i da to podržavaju. Smatraju da je to nešto što se treba ugraditi i cementirati unutar šireg pravnog sistema u BiH”, naveo je on.
Mujanović ističe: ono što domaći i međunarodni sudovi obaraju i osuđuju, poput segregacije i diskriminacije u obrazovnom sistemu, vlast Hrvatske želi i podržava u BiH.
“Zanimljivo, to ne žele u Hrvatskoj, tamo nema takvih škola, ali ih žele u BiH”, zaključio je on u razgovoru za Klix.ba.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je kršenje zabrane diskriminacije u vezi s pravom na obrazovanje i organizovanjem škola na etničkom principu u Srednjobosanskom kantonu.
Prema podacima OSCE-a, prema ovom principu funkcioniše 36 škola u SBK i 16 u HNK.
