Tokom proteklog vikenda naprednjačka vlast, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, koji obavlja funkcuju predsednika Srbije, dobila je dva ozbiljno neprijatna spoljnopolitička udarca, piše Danas.rs.
Najprije je objavljena vijest da Srbija nije pozvana na Samit za demokratiju koji će u decembru organizovati američki predsednik Joe Biden, a zatim je u javnost dospelo pismo šest američkih kongresmena koji od američkog predsjednika traže da razmotri uvođenje sankcija onima koji destabilizuju Zapadni Balkan i optužuju Vučića da je produbio korupciju i da vrši pritisak na medije.
Vučić i režimski mediji pak smatraju da iza svega toga stoji Dragan Đilas, lider pozicione Stranke slobode i pravde (koji je u Americi gdje se u četvrtak vidio sa Gabrielom Escobarom, specijalnim izsalnikom američkog predsjednika za Zapadni Balkan), i uz njega i albanski i bosanski lobisti.
On najavluje i srpsku rezuluciju koju će potpisati više kongresmena, a koja će pokazati „koliko prijatelja ima Srbija u Kongresu SAD“.
A to što poziv na Samit demokratija Srbija nije dobila pravda time da nisu pozvane ni Rusija, Kina, Mađarska, te da svako ima pravo da bira koga zove.
– Svako ima pravo da procjenjuje tuđu demokratiju na način na koji hoće. Vidio sam da im je dokaz korupcije da sam htio da nabavim respiratore, vještačka pluća i lijekove kada su veliki presretali avione da bi oni lijepo živjeli a mi da umiremo. To nije dokaz korupcije nego moje borbe – naveo je Vučić.
Vučić je naveo da mu ne pada na pamet da se nekom dodvorava i uništava interese Srbije da bi ga neko stavio na spisak ili da zbog toga urušava odnose sa Rusijom, Kinom i svim ostalim zemljama.
Povodom zahtjeva američkih kongresmena koji su od predsjednika SAD Bidena zatražili da razmotri uvođenje sankcija onima koji destabilizuju Zapadni Balkan Vučić je rekao da je „Srbija stabilizujući faktor na Balkanu“, te da se ne plaši zamrzavanja imovine i računa u inostranstvu „jer ih nema“.
Sagovorinici Danasa kažu da ove dvije vesti šalju jasnu poruku Beogradu, iako pismo kongresmena i ono što se u njemu od predsjednika SAD traži ne treba uzimati zadravo za gotovo.
Milan Krstić, docent Fakulteta političkih nauka, za Danas kaže da pismo kongresmena nije naročito važno u ovom trenutku.
– Često se dešavaju ovakve inicijative u formi pisama, koje više služe iznošenju stavova njihovih autora, nego realnom očekivanju da će administracija tako nešto da uradi. Niko od autora ne spada među vodeće i uticajnije kongresmene – objašnjava Krstić, upitan koje bi efekte moglo ovo pismo da proizvede.
Kada je riječ o izostanku Srbije sa pozivnice za samit, on navodi da još uvijek nemamo zvaničnu listu pozvanih, već samo preliminarnu do koje je došao magazin Politico, tako da ne možemo sigurno reći hoće li Srbija biti pozvana.
– Ipak, ako ta lista bude i konačna i Srbija ne bude pozvana, to bi bio loše po našu međunarodnu reputaciju – ocjenjuje Krstić.
I pravnik Milan Antonijević ukazuje na to da iz Vašingtona još nije potvrđena informacija da Srbija nije dobila poziv.
– Stoga očekujem objašnjenje američke administracije i ukoliko je Srbija zaista svrstana u izuzetno malu grupu zemalja Evrope koje takav poziv nisu dobile, onda je to jasan znak. Prema prvim informacijama, iz regiona su pozive dobili i Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, te je time poruka još jača, naravno pod uslovom koji sam na početku naveo. Da skratim, čekamo SAD i nekoliko rečenica pojašnjenja, pa da pustimo političke analitičare da to dalje tumače – navodi Antonijević.
A Marko Savković, izvršni direktor Fondacije BFPE za odgovorno društvo za Danas kaže da je izostanak poziva na Samit prilično jasan način da nekome stavite do znanja da ga više ne smatrate demokratijom. On ukazuje da su kod BiH i Kosova drugi razlozi u pitanju.
Upitan može li ipak doći do naknadnog poziva, on odgovara da se za to mora mnogo toga promijeniti, a Samit se dešava već u decembru.
