STRUČNO OBRAZLOŽENJE Sve što trebate znati o toplotnim pumpama: Funkcija, prednosti, mane i cijena…

Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Azrudin Husika je u razgovoru za Klix.ba obrazložio kako funkcionišu toplotne pumpe, koje se još nazivaju i dizalicama toplote. Osvrnuo se i na to koji su im nedostaci i koliko koštaju.

Prema procjeni Evropske komisije, 40 posto stambenih zgrada i 65 posto poslovnih zgrada u Evropskoj uniji bi trebalo da se do 2030. godine zagrijava strujom. U Evropskoj asocijaciji proizvođača toplotnih pumpi (EHPA) očekuju da će to značiti da se u sljedećih deset godina učetverostruči broj ovih pumpi.

Podaci EHPA-e kazuju da se širom Unije koristi 13,3 miliona pumpi te da će se taj broj do 2030. povećati na 50 miliona. Toplotne pumpe se sve više koriste i u Bosni i Hercegovini, tj. koriste se kao zamjena za postojeći način grijanja.

Kako funkcionišu

Profesor Husika je, govoreći o tome kako one funkcionišu, istakao da je riječ o jednostavnim uređajima.

“Rade na principu rashladnih uređaja, poput frižidera i zamrzivača. Toplotu preuzimaju iz tzv. niskotemperaturnih izvora, kao što su okolni zrak, zemlja i podzemne vode koje ne moraju biti geotermalne. Tu toplotu ulaganjem dodatne energije podižu na viši temperaturni nivo”, objasnio je.

To znači da, ako postoji npr. voda s 12 stepeni celzija na nekoliko metara dubine, onda nju toplotna pumpa hladi na četiri stepena celzija, a toplotu preuzetu hlađenjem zagrijava na višu temperaturu.

“To je omogućeno kompresorom koji troši električnu energiju. Kompresijom dobijamo toplotu na višim temperaturama, koja se oslobađa. Oslobođena toplota se koristi za grijanje”, dodaje.

Toplotne pumpe je opisao kao pouzdane uređaje koji se, kao i svi ostali, moraju održavati. Njihova prednost je u tome što se mogu koristiti i za hlađenje – jedan uređaj ima dvije funkcije.

Koliko struje troše

U nastavku razgovora se osvrnuo na to koliko struje troše. Napomenuo je da to ovisi i o tome kakvo je grijanje – da li je riječ o podnom grijanju ili nekom drugom, kao što je radijatorsko.

“Za svaki potrošeni kilovat sat električne energije dobija se od tri do pet kilovat sati toplotne energije ili rashladne energije ljeti. To znači da ako struju plaćamo 0,15 KM, energija grijanja ili toplota dođe od 0,3 do 0,5 KM po kilovat satu. U peletu imamo 0,7 KM po kilovat satu, u gasu više od 0,8 KM. To je najjeftinije gledajući samo trošak proizvedene toplote, s današnjim cijenama struje”, ukazao je Husika za Klix.ba.

S obzirom na prethodno navedeno, za njega nije primjereno porediti toplotne pumpe s kotlovima za pelet. Međutim, postoji ono što se zove ograničenje angažovane snage. Postoje rješenja za ovo ograničenje.

“Recimo da treba 18 kilovata za grijanje prostora, što bi bila jedna porodična kuća, na vanjskoj temperaturi od minus pet stepeni celzija. Tada je potrebno angažovati pet-šest kilovati snage na električnoj mreži za pogon pumpe. Ako postoji standardni priključak koji podržava do sedam kilovati, onda nije moguće koristiti druge uređaje. To je ograničavajući faktor koji se može riješiti povećanjem snage, a što se rješava s elektrodistribucijom i adekvatnim upravljanjem sistemom. Dakle, da pumpa radi kada je niža tarifa i kada ne koristimo druge uređaje. Tada se toplota akumulira u spremnicima, pa se to ispostavi još jeftinijim u odnosu na ranije spomenutih 0,15 KM”, naglasio je.

U kojim tipovima zgrada se mogu koristiti

Toplotne pumpe su upotrebljive u svim tipovima zgrada – poslovnim, zgradama kolektivnog stanovanja i kućama. Bitno je da pumpa po snazi odgovara tipu građevine i izvoru toplote.

Sagovornik Klix.ba je potcrtao da u zgradama kolektivnog stanovanja nije moguće koristiti pumpe kojima su izvor toplote tlo i podzemna voda, ali da se zato mogu koristiti onima kojima je izvor vanjski zrak. Dao je napomenu za toplotne pumpe koje se koriste vanjskim zrakom.

“One imaju nešto niži stepen učinkovitosti, jer se koriste zrakom koji ima promjenjivu vlažnost i temperaturu”, rekao je.

Potcrtao je da učinkovitost pumpe ovisi i o vrsti sistema za grijanje. Kako je kazao, grijanje radijatorima utječe na učinkovitost pumpi. Najučinkovitije su kod podnog grijanja. Nedostatak radijatorskog grijanja je i to što tada toplotnu pumpu nije moguće koristiti za hlađenje, što nije slučaj kod podnog grijanja.

Profesor Husika je također napomenuo da učinkovitost ovisi i o tome koliko je sama građevina energetski učinkovita. Zbog toga je potrebno samu građevinu učiniti što više energetski učinkovitom.

“Toplotne pumpe nisu adekvatne za zgrade koje imaju velike toplotne potrebe”, dodaje on za Klix.

Pumpe i tokom zime i tokom ljeta zagrijavaju vodu u domaćinstvu na temperaturi do 60 stepeni.

Koji su nedostaci toplotnih pumpi

Podsjetio je da zagađuju okoliš onoliko koliko se okoliš zagađuje prilikom proizvodnje struje. Prednost im je što ne zagađuju urbane sredine, koliko to čine individualna ložišta na čvrsta goriva. Za očekivati je da će struja više proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, tako da će toplotne pumpe ekološki biti još prihvatljivije.

Kako je kazao, mogu raditi na dosta niskim temperaturama vanjskog zraka, ali da se njihova učinkovitost smanjuje kako je temperatura zraka niža.

“Ispod minus pet drastično manje su učinkovite. Većina njih je ispod minus deset učinkovita koliko i električne grijalice. Naravno, postoje izuzeci koji su nešto skuplji. Oni mogu funkcionisati i do minus dvadeset. To dosta ovisi i o udjelu vlage u zraku. Što je zrak vlažniji, onda je pumpa manje učinkovita”, naveo je profesor Husika.

Ko ih proizvodi i koliko koštaju

Na domaćem tržištu prodaju se pumpe različitih proizvođača. Vrlo često kao najkvalitetnije preporučuju se one japanskog Mitsubishija i Hitachija.

Primjera radi, toplotna pumpa za jednu porodičnu kuću ili veće stanove košta između 12.000 i 20.000 KM. Sagovornik je istakao da se investicija isplati kroz četiri-pet godina.

Vlast u Kantonu Sarajevo je uz podršku UNDP-a ove godine subvencionirao kupovinu toplotnih pumpi, a kao doprinos smanjenju zagađenja zraka. Najavljeno je da će se subvencioniranje nastaviti.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.