Ugledni Politico nedvosmisleno upozorava: “Došlo je vrijeme za NATO i EU! Srbija više nije saveznik za rješavanje problema, već glavni uzrok”

Dok su pregovori o proširenju Evropske unije trenutno u zastoju, vlasti Srbije aktivno podupiru destabilizaciju Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore, prijeteći njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, navodi se u analizi stanja na Zapadnom Balkanu koju prenosi politički magazin Politico.

Upozorava se kako Srbija više nije saveznik za rješavanje problema na Zapadnom Balkanu nego neko ko je njihov glavni uzrok i ističe kako je krajnje vrijeme za zajedničko djelovanje EU i NATO u regiji.

“Zajedno s ruskim uplitanjem, podjelama u EU i slabostima NATO-a, ovo se pokazalo kao smrtonosna mješavina”, navodi se u analizi.

Tekst koji potpisuju Arminka Helić i Anthony Mangnall, a koji u naslovu nosi poruku “Moramo razgovarati o Zapadnom Balkanu”, upozorava kako se napredak koji je regija postigla početkom 2000-ih godina sada poništava, a otvara se prostor za one koji uzrokuju probleme.

“Došlo je vrijeme za NATO i EU da rade zajedno i poduzmu mjere za zaustavljanje pada napretka, te da zaštite napredak koji je napravljen”, navodi se u tekstu.

Autori podsjećaju na nedavna dešavanja u regiji koja su kulminirala time što je Srbija na granici s Kosovom rasporedila oklopna vozila i ratne avione, dok se secesionistički političari među bosanskohercegovačkim Srbima “koji su politički i financijski ovisni o Srbiji” jednostrano povlače iz državnih institucija, uspostavljenima Dejtonskim mirovnim sporazumom.

U isto vrijeme, dodaje se, provode specijalne policijske vježbe demonstrirajući snagu. U Crnoj Gori, dodaju, Beograd raspiruje vjerske podjele, doprinoseći tako sve toksičnijoj političkoj klimi koja je ponovno pokrenula pitanja vanjskopolitičke orijentacije, etničke pripadnosti i vjere – prenosi N1.

Svi ovi destabilizirajući potezi su dodatno poduprijeti konceptom “Srpskog svijeta” – ideje za koju autori teksta upozoravaju da “alarmantno podsjeća na ideju ‘Velike Srbije’ Slobodana Miloševića”, a koju otvoreno zagovara srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.

Politico ističe kako je, ipak, sada situacija dodatno pogoršana nizom drugih faktora, a među kojima je najistaknutije aktivno uplitanje Rusije.

“Kremlj je podržao pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. i nastavlja zabranjivati Kosovu puno međunarodno priznanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Također podržava paravojne formacije i upućuje otvorene prijetnje kao odgovor na bilo kakav prijedlog ulaska Bosne i Hercegovine u NATO, nastojeći potkopati visokog predstavnika koji je odgovoran za nadgledanje napretka Dejtonskog sporazuma i podržavajući secesioniste i nacionaliste u cijeloj regiji.”

Kao drugi bitan faktor ističe se razjedinjenost Europske unije, koja “nije u stanju odgovoriti izazovu očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu”, a neki od njenih lidera, kao što je mađarski premijer Viktor Orban predlaže platformu za “opasnu islamofobičnu i antibosansku retoriku”, iskrivljujući činjenice 1990-ih.

S druge strane, percepcija nakon haotičnog povlačenja iz Afganistana je da je NATO nemoćan i da je sada dobro vrijeme za osporavanje pozicije saveza u regiji.

Autori analize inzistiraju kako je sada ključni trenutak za zajedničku akciju.

“Politika Zapada mora uzeti u obzir da su krize i napetosti u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori sve povezane i da je oslanjanje na Srbiju kao stup stabilnosti na Zapadnom Balkanu, nažalost, pogrešna politika. Srbija više nije saveznik od pomoći u rješavanju političkih problema na Balkanu; više je glavni uzrok tih problema“, naglašava se u tekstu.

Dalje, NATO mora osigurati da je njegovo prisustvo u regiji dovoljno značajno i da djeluje kao sredstvo odvraćanja od nasilja, što će prije svega značiti povećanje broja vojnika.

“Stabilizacijske snage EUFOR-a u Bosni i Hercegovini imaju samo oko 700 pripadnika, skroman kontingent za koji je malo vjerojatno da će obuzdati značajniju nestabilnost. Kosovo bi također trebalo biti primljeno u NATO-ov program Partnerstvo za mir zajedno s Bosnom i Hercegovinom i što je prije moguće u NATO.”

I konačno, ističu, EU bi se trebala probuditi i odgovoriti na prijetnje na svojim vanjskim granicama, jer uljudne riječi ne vode nigdje.

“Snažan odgovor potkrijepljen prijetnjom sankcijama jedina je poruka koja će proći. Prijetnje nasiljem, etničkim nacionalizmom i poricanjem genocida trebale bi biti dočekane jasnom i brzom osudom, a ne uobičajenom neugodnom šutnjom EU.”

Autori zaključuju kako sukob u regiji u ovom trenutku više nije nešto što se ne može zamisliti.

“Ako ne djelujemo, jednostavno je pitanje vremena. Rusija to zna i namjerno testira odlučnost i sposobnosti NATO-a. Ako se NATO i EU ne budu u stanju zauzeti za stabilnost na Balkanu – koji ne da je iza nego ispred njihovih vrata – onda su male šanse da to učine bilo gdje drugdje. A u nedostatku vjerodostojnog euroatlantskog angažmana, neće stradati samo Balkan.”

Leave your vote

-1 points
Upvote Downvote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.