Vojin Mijatović objašnjava: “Zašto mi je stalo da se Dan državnosti obilježi u Banja Luci”

Posljednje Vijesti

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Vojin Mijatović najavio je svečanu akademiju povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Banja Luci, prvu takvu u tom gradu nakon okončanja rata 1995. godine.

Mijatoviću je nekoliko privatnih sala otkazalo gostoprimstvo, pa će akademija u četvrtak od 18:00 sati biti održana na Banjalučkom velesajmu.

Od kraja rata 1995. godine Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se samo u pola zemlje, u entitetu Federacija BiH, dok vlasti drugog entiteta, Republike Srpske, odbijaju priznati 25. novembar kao državni praznik.

Član tročlanog državnog predsjedništva Milorad Dodik i de facto čelnik RS odbija prihvatiti bilo koji simbol koji bi mogao zbližiti narode u Bosni i Hercegovini, propagirajući isključivo ideju da srpski narod u Republici Srpskoj treba imati što veću autonomiju unutar Bosne i Hercegovine, a u konačnici se i otcijepiti.

Odbacivanje ideje ZAVNOBIH-a

Na 25. novembar 1943. godine, na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda Bosne da njihova višeetnička zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Međutim, od tada se jugoslovenska federacija raspala, a Bosna i Hercegovina, opustošena sukobima devedesetih, najkrvavijim na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, u konstantnom je produbljivanju tenzija između njenih naroda, što traje i danas.

Na pitanje zašto mu je toliko stalo da se 25. novembar obilježi baš u Banja Luci, Mijatović je rekao da su vrijednosti ZAVNOBiH-a zajedničke svim građanima u Bosni i Hercegovini, i da je sada, kada vladajuće etno-nacionalne političke stranke ponovo potiču podjele među građanima, jako važno baš iz Banje Luke poslati poruke mira i zajedništva.

“Muka mi je više od patriota iz Sarajeva koji se kunu u Bosnu i Hercegovinu, a nikad nisu ušli u Banja Luku”, rekao je Mijatović Al Jazeeri. Odbacivanje 25. novembra, dodao je, u konačnici je i veliki grijeh prema srpskom narodu u Bosni i Hercegovini, jer se “time odričemo sebe”.

“Nisu ni svjesni oni koji propagiraju politiku odricanja od tog naslijeđa da zapravo direktno uništavaju srpski narod. Tek će istorija pokazati kakvu katastrofalnu grešku prave”, rekao je Mijatović, aludirajući na hiljade Srba koji su dali život tokom Narodno-oslobodilačke borbe i Drugog svjetskog rata, a u vrijeme samog zasjedanja ZAVNOBIH-a su izrazili odlučnost da Bosna i Hercegovina bude onakva kakvu će biti prepoznatljiva desetljećima nakon 1943. godine – višeetnička zemlja u kojoj će različite vjere i kulture živjeti u slozi.

Vratiti građanima bh. identitet

“Živimo u vremenu kada je nametnuta matrica da sve što se veže za Bosnu i Hercegovinu treba odbijati”, rekao je Mijatović. “Tu matricu su nametnuli srpski nacionalisti, ali se nisu pretjerano bunili ni bošnjački nacionalisti kako bi bosanskohercegovački identitet prisvojili sebi. Zato je veoma važno oteti bosanskohercegovački identitet iz ruku nacionalista sa sve tri strane i vratiti ga građanima. Taj identitet je zapravo ono što nas sve veže”.

Tenzije u zemlji dodatno su zaoštrene nakon što je Dodik najavio da će na području entiteta Republika Srpska zabraniti rad državnom tužilaštvu, obavještajnoj agenciji, upravi za indirektno oporezivanje i drugim državnim institucijama, a najavio je i povlačenje RS iz državnih oružanih snaga i ponovno formiranje entitetske vojske.

Iz trenutno najveće bošnjačke političke partije Stranke demokratske akcije (SDA) odgovorili su na poteze koje je najavio Dodik, upozoravajući da Bosnu i Hercegovinu uvlači u nove skobe, odbijajući mirno gledati urušavanje državnih institucija. Građani se sada plaše novih sukoba, premda još uvijek nisu pronađeni ni svi ubijeni u posljednjem ratu. Od 1992. do 1995. godine u zemlji je ubijeno 100.000 vojnika i civila.

Veća mržnja nego ‘90-ih

Mijatović je rekao da je u Bosni i Hercegovini potrebna posve nova politička paradigma, drugačija od one koju su izgradile etno-nacionalne stranke posljednjih tridesetak godina.

“Etnonacionalne politike su nas dovele do još veće mržnje nego ‘90-ih, te iste politike su otjerale od 1996. do danas više od milion ljudi iz Bosne i Hercegovine, te iste politike nam uporno nude sukob, kriminal, korupciju, nakaradni sistem vrijednosti i rat”, rekao je Mijatović.

Prema njegovim riječima, “njihov jedini izlaz je prizivanje sukoba, kao jedini način da ostanu na slobodi. “Oni su spremni da pokrenu rat samo da bi sebe spasili od zatvora i progona zbog decenijskog kriminala. Jedina sreća je što nema ko da ratuje za njih. Naučili su ovi ljudi lekcije iz prošlosti”.

Na kraju kaže kako Bosnu i Hercegovinu vidi “kao normalnu, sređenu zemlju u kojoj će se vrednovati kvalitet, a ne nacionalna i stranačka pripadnost, zemlju u kojoj će vladati pravo a ne politike, zemlju u kojoj će pamet biti ispred kriminala, čast ispred svega”.

Leave your vote