in ,

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava: Čak 10.000 prekobrojnih radnika u administraciji košta nas 240 miliona KM godišnje

Koliko državu košta višak administracije na godišnjem nivou najjednostavnije je objasnio makroekonomski analitičar Faruk Hadžić

U BiH se godinama priča o višku zaposlenih u administraciji i najglomaznijem birokratskom aparatu u Evropi, a malo toga je urađeno na reformi javne uprave što je i jedna od obaveza naše zemlje na ispunjavanju uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.

Građani su ti koji najviše trpe posljedice toga što administracija u našoj zemlji uprkos tome što u tom sektoru radi oko 200.000 ljudi na svim nivoima vlasti nije efikasna i učinkovita, jer su za dobijanje neke usluge neophodni “lutanje od šaltera do šaltera i od institucije do institucije”, na što građani bespotrebno gube novac, vrijeme i strpljenje.

Naročito se to pokazalo u ovo vrijeme pandemije kada vlast nije znala i nije mogla organizirati administrativne službe da omoguće građanima olakšan pristup nekom dokumentu ili usluzi, naročito u zdravstvenom sektoru o čemu najzornije svjedoči primjerice činjenica da mnoge ustanove nisu mogle osigurati ni da neki njihov uposlenik bude pored telefona i odgovara na brojne telefonske pozive građana, čak ni u situacijama kada su oni trebali informacije od značaja za svoj i život njihovih najmilijih.

Iako se na svim nivoima vlasti, od općina do državnih institucija i raznoraznih agencija koje “niču kao gljive poslije kiše” i među kojima ima mnogih za koje se ne zna ni šta rade često govori da je na snazi moratorij na zapošljavanje, svakodnevno svjedočimo objavi javnih konkursa za zapošljavanje u nekoj instituciji ili ustanovi na budžetu.

Faksimil internetske stranice Agencije za državnu službu BiH: Stalno su otvorene nove pozicije,mahom za podobne

Dovoljno je pogledati internetsku stranicu Agencije za državnu službu FBiH ili Agencije za državnu službu BiH koje su pune otvorenih oglasa za zapošljavanje u nekom ministarstvu ili drugoj instituciji koja se finansira novcem građana ove zemlje.

I dok građani ne vide nikakve rezultate rada tolikog broja uposlenih koje plaćaju poreski obveznici i to mahom oni iz realnog sektora kojima država stalno izmišlja nove namete, posljedice prekobrojnog zapošljavanja trpimo svi.

Koliko državu košta višak administracije na godišnjem nivou najjednostavnije je objasnio makroekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je na Twitteru objavio kako jedan prekobrojni radnik u administraciji ako primjerice ima bruto platu u iznosu od 2.000 KM, čiji je neto iznos oko 1.150 KM, budžet košta 24.000 KM.

Hiljadu takvih radnika, napisao je Hadžić, godišnje nas koštaju 24 miliona KM! A, ukoliko u BiH ima prekobrojnih 10.000 administrativnih radnika oni budžete na svim nivoima koštaju 240 miliona maraka.

– To Vam je gotovo pet novih bolnica godišnje, napisao je Hadžić u svojoj objavi na Twitteru.

Ako se zna da je u administraciji općina, a potom kantona, entiteta i Brčko distrikta koji zajedno imaju više od stotinu ministarstava, još veći broj raznoraznih službi, ustanova i javnih preduzeća, ali i značajan broj političkih stranaka koje dobijaju velika sredstva iz budžeta zaposleno još oko najmanje 170.000 osoba jasno je da na održavanje tog aparata godišnje idu milijarde.

Naravno, s obzirom na uređenje BiH ne mogu se kriviti ljudi koji rade u administraciji i koji su neophodni za njeno funkcioniranje.

Međutim jasno je da svako prekomjerno zapošljavanje u taj sektor, a koje je uz to uglavnom stranačko i služi za uhljebljenje mahom podobnih, a ne sposobnih do sada i previse koštalo i državu i građane. Kako u novcu, tako i u posljedicama nerada i nesposobnosti koje trpimo svi, piše Fokus.

Vratio se iz inostranstva u Teslić pa priznanjem iznenadio sve: “Radimo od jutra do sutra!

Benjamina Karić uputila poruku gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću