Ministar vanjskih poslova Njemačke ima vrlo jasnu i nedvosmislenu poruku za RS: “Nećemo slati novac u entitet koji radi na uništenju BiH”

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass u razgovoru za Klix.ba govorio je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Mass je komentarisao i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta koji nije imao priliku da ga predstavi u Vijeću sigurnosti, opasnu politiku Milorada Dodika i eventualne sankcije za vlasti RS-a, ali i njemačke investicije u BiH te reformu Izbornog zakona.

Stojite li iza izvještaja Christiana Schmidta poslanog u Vijeće sigurnosti prošle sedmice, gdje je kao glavnog krivca za blokade i političke probleme u BiH okarakterisao Milorada Dodika?

Ono što trenutno proživljavamo u Bosni i Hercegovini je najgora politička kriza od završetka rata u BiH 1995. i ja dijelim to mišljenje. Pogađa me kada čujem da se ljudi u zemlji čak ponovo plaše nasilja.

Za to je prvenstveno odgovorna opasna i neodgovorna secesionistička politika vlade RS. Nakon povlačenja iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, sljedeća odluka treba, prema svemu sudeći, da bude povlačenje iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i državnih poreskih organa, pa čak i formiranje vlastite vojske.

Ova nacionalistička politika otvara stare rane i ugrožava mirnu budućnost cijele zemlje. Ovakav put ne rješava nijedan jedini problem, a stvara mnogobrojne nove probleme, posebno za ljude u RS. Permanentna kriza praćena institucionalnim haosom, paralizom očajnički potrebnih reformi i daljnje rastuće tenzije otjerat će investitore iz zemlje, povećati broj nezaposlenih i intenzivirati odlazak stanovništva.

Da li je Njemačka spremna nezavisno od Sjedinjenih Američkih Država ili institucija Evropske unije uvesti sankcije Miloradu Dodiku i ostalima koji podrivaju državne institucije?

Nećemo moći skrštenih ruku pratiti nastavak ove neodgovorne politike. Jer takva politika ne šteti samo ljudima u Bosni i Hercegovini. Ona unazađuje i sav napredak koji je na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma postignut tokom dugog niza godina uz ogromnu podršku međunarodne zajednice, EU i Njemačke.

Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje.

U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima.

Da li Njemačka kao najveća ekonomija Evrope može iskoristiti poziciju visokog predstavnika da možda i mimo ekonomske opravdanosti ojača bh. ekonomiju kroz veće investicije i otvaranje njemačkih firmi u BiH, a sve u kontekstu sve prisutnijeg kineskog ekonomskog prisustva?

Visoki predstavnik igra ključnu ulogu. On treba da jača državne institucije na svim nivoima i da nadzire provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za to ima punu podršku Njemačke, naših partnera iz EU i velike većine članica Vijeća sigurnosti UN-a. On ima na raspolaganju široku paletu instrumenata, u koju spadaju i ovlasti koje mu je dodijelila međunarodna zajednica, takozvane bonske ovlasti

Kada govorimo o ekonomiji, moramo prije svega govoriti o EU, ona je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. EU perspektiva je velika prilika za Bosnu i Hercegovinu i regiju za trajnu budućnost u miru i prosperitetu. Ali EU-perspektiva je i u geostrateškom interesu same EU. Kao Evropljani, dijelimo zajedničku prošlost – a uvjereni smo – i zajedničku budućnost.

Ali, također je jasno da se za članstvo moraju ispuniti uslovi. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo 2016. Da bi se u tome napredovalo – a mi to jako želimo – mora se aktivno raditi na reformama koje je identificirala Evropska komisija. Centralne teme su vladavina prava, kao i usklađivanje izbornog zakona.

Nažalost, trenutni tempo reformi je potpuno nezadovoljavajući. Umjesto da se uhvatite ukoštac s problemima, reforme se i dalje odgađaju i blokiraju.

Neodgovorni političari samo što nisu izložili riziku budućnost jedne cijele zemlje i njenih ljudi. Reforme koje su neophodne za pristupanje EU nisu same sebi cilj, već apsolutno potrebna investicija u budućnost zemlje.

Samo u jednu pouzdanu pravnu državu mogu doći prijeko potrebne investicije, otvoriti se radna mjesta i osigurati ostanak mladih iz Bosne i Hercegovine u svojoj zemlji.

Da li u kontekstu trenutnih izbornih reformi Vlada Njemačke i dalje stoji iza prethodno iznesenog stava da bi načelo “legitimnog političkog predstavljanja” moglo produbiti podjele u BiH i otežati provedu presuda Evropskog suda za ljudska prava?

Kao što sam upravo rekao: hitno je potrebna provedba reformi koje je identificirala EU i svi uključeni trebaju je shvatiti kao izuzetno važan korak ka stabilnoj i uspješnoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Jedna od prijeko potrebnih reformi je i reforma izbornog zakona. Posebno je važno da se izborni proces učini transparentnijim kako bi se spriječile manipulacije. OSCE i Vijeće Evrope dali su preporuke o tome. Osim toga, potrebno je provesti niz presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ovdje se godinama ništa nije dogodilo. U svemu tome, vrlo nam je jasno, međutim, da reforma ne smije dovesti do produbljivanja postojećih etničkih podjela.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.