Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović otkrio je u razgovoru za RTV HB da nema namjeru da se kandidira za Predsjedništvo BiH, a u opširnom razgovoru govorio je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, reformi Izbornog zakona, europskom putu zemlje, odnosima među koalicijskim partnerima, i mnogim drugim temama.
Čović je između ostalog kazao da se objektivno zemlja nalazi u jednoj dubokoj krizi.
“Imali smo ih u ovih 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma doista mnogo. Ne smijemo ih zaboraviti, ali vjerovao sam da smo dovoljno mudri i iskusni, da je došla nova svježina i energija kroz mlade ljude, da se nećemo baviti sami sobom u vođenju politike, nego da ćemo prepoznati priliku i vrijeme pred nama; mislim na europsku budućnost Bosne i Hercegovine i sve integracije kojima bismo trebali pristupiti.
Umjesto toga, već godinu dana opet živimo u ambijentu u kojem se bavimo sami sobom, podapinjemo jedni druge i ne rješavamo nijedan ozbiljan problem. Nijedna institucija izvršne i zakonodavne vlasti na razini Bosne i Hercegovine, rekao bih, ne funkcionira u punom kapacitetu, što nije dobro”, rekao je Čović za RTV HB.
Ojačati partnerstvo Hrvata i Bošnjaka
Prema Čoviću, izvor sadašnje krize leži u pokušajima izbjegavanja uvažavanja vrijednosti triju konstitutivnih naroda, njihova legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti kao temeljne ustavne kategorije, što je, prema njegovim riječima, dovelo do blokade svih procesa u Bosni i Hercegovini.
Osvrnuo se i na djelovanje OHR-a.
“Alternativne ili alibi politike, u kojima bi za nas odluke donosio OHR ili bilo ko drugi, po meni su promašene. Ako u ovih 30 godina nismo naučili da je Bosna i Hercegovina daleko od onih koji brinu o geopolitičkom ambijentu i stabilnosti, onda se zavaravamo“, naglasio je i dodao da se ne treba nadati kako će netko izvana napraviti novi aneks Dejtona ili korigirati postojeći, odnosno napisati ustav BiH.
Smatra da zvaničnici u BiH to sami moraju uraditi.
“Prije svega, ojačati partnerstvo i jednu novu dimenziju vratiti u suradnji Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne otvarati i izmišljati neke nove krize, neke nove ugroze”, podvukao je Čović.
Govoreći o koaliciji na nivou Federacije BiH, izrazio je nadanje da će se partneri sastati već sljedeće sedmice “kako bismo ozbiljno razgovarali”.
“Ne o Federaciji; jer smo taj segment izvršne i zakonodavne vlasti zaštitili za sljedeću godinu, nego općenito o tome kako bošnjačko-hrvatsku suradnju u Federaciji podići na višu razinu i time pomoći funkcioniranju BiH“, rekao je Čović.
Trojka napravila grešku pokušavajući izbaciti SNSD
Čović je podsjetio da su se neki zanosili mišlju kako se koncept Trojke iz Federacije može preslikati i na Republiku Srpsku, te da su i sami obavili razgovore u nadi da će se nešto pokrenuti. Međutim, ocijenio je da današnja Trojka ne pokazuje sposobnost zajedničkog promišljanja jer se, kako je rekao, bave sami sobom. Upozorio je da se ne smije ući u novu opasnost traženjem novih partnera mimo onoga što je već dogovoreno, bez jasne vizije budućnosti BiH i hrvatskog naroda u njoj.
Na opasku novinara da je Trojka ušla nepripremljeno u proces izbacivanja SNSD-a iz državne vlasti, Čović je rekao da je tu napravljena velika greška, da se djelovalo “parcijalno”, a “bilateralne rane pokušalo se prenijeti na kolektivnu razinu”, što, prema njegovim riječima, nikada ne može uspjeti.
“I još jednom mogu samo pozvati sve te prijatelje, sjesti za stol i razgovarati. Ok, danas imamo problem razgovarati s, recimo, predstavnicima vlasti u Republike Srpskoj kada je u pitanju političko Sarajevo ili bar Trojka, ali vodite računa da svaki predstavnik međunarodne zajednice ima komunikaciju na toj razini. Onda trebamo biti dovoljno mudri i odgovorni da i mi razgovaramo, rekao je Čović dodajući da se vijesti o tim razgovorima ne moraju ni javno objavljivati, ali da se moraju tražiti rješenja kao što se traže rješenja za bilo koji sukob danas u svijetu koji imamo”, dodao je.
Čović je pozvao kolege iz Sarajeva, s kojima su posljednjih dana dogovarali termine, istaknuvši da bi sljedeće sedmice trebali zasjedati i Zastupnički dom i Dom naroda PS BiH kako bi eventualno usvojili budžet BiH.
O Dodiku: “Ne možete doći u institucije i reći da ih ne uvažavate”
Na pitanje novinara o ulozi Milorada Dodika u trenutačnoj političkoj krizi i mogućim scenarijima njezina rješavanja, Čović je ocijenio da BiH već živi najgori scenarij. Pojasnio je da je riječ o potpunoj blokadi suradnje između institucija BiH i onih iz Republike Srpske, koja je u Dejtonu definirana kao stvarnost s jasnim teritorijalnim, izvršnim, zakonodavnim i sudbenim okvirom.
Naglasio je da se ta činjenica mora uvažavati, neovisno o ratnim ožiljcima i sjećanjima, te zaključio da nema drugog puta osim razgovora. Dodao je i da se kriza mora rješavati u skladu sa zakonima i odlukama institucija, posebno pravosudnih, kakve god da jesu te institucije.
Čović kaže da je sve drugo anarhija kao i da je to više puta javno rekao kao i komentirajući sa samim Dodikom.
“Ne možete doći u neke institucije, voditi procese i kad taj proces završi i dođe neka odluka, neki čin djelovanja, da vi onda kažete ja to ne uvažavam”, rekao je Čović.
Dodao je da je potrebno pokazati odgovornost uključivanjem legitimnih predstavnika Republike Srpske, napomenuvši da je izbor njihovih predstavnika stvar srpskog naroda, te izrazio uvjerenje da će odluke Centralne izborne komisije i sudova u konačnici biti provedene.
Na pitanje o trenutnom odnosu SNSD-a i njegove stranke, Čović je odgovorio da je odnos korektan te da razgovaraju, svjestan izazova s kojima se Dodik suočava.
O blokadi europskog puta i djelovanju SDA
Novinar je primijetio kako je “tjeranje svojevrsnog inata” dovelo i do potpune blokade europskog puta Bosne i Hercegovine. Osvrnuo se posebno na Stranku demokratske akcije, za koju je rekao da nastupa kao “veliki patrioti kojima su puna usta Bosne i Hercegovine”, dok njihovi premijeri na kantonalnoj razini “izbiju Bosni i Hercegovini stotine miliona eura”.
Čović je potvrdio te navode, naglasivši: “Prvih stotinu miliona, prava istina. Mehanizam koordinacije, ko ne zna, bio je jedan od uvjeta na našem europskom putu još 2015. godine. Nekako smo ga dogovorili, a on je podrazumijevao da sve razine vlasti, i deset kantona u Federaciji, i dva entiteta, i državna razina, moraju usuglašavati pojedina pitanja”.
Dodao je da je problem nastao kad su došli do akcijskih planova i mjera koje je trebalo provoditi. “Naravno, jedna opozicijska stranka, da bi dobila nešto na političkoj sceni među Bošnjacima, blokira taj proces.
Ali nisu blokirali samo sto, nego vjerojatno još sto miliona eura. I drugim riječima, zaustavili smo taj proces. Krenuli smo vrlo dobro, bilo je to na početku našeg mandata, trebali smo donositi odluke, a onda je taj, ja bih rekao, izigrani politički odnos prema legitimnosti kod Bošnjaka narušio čitav sklad. Ali su uspjeli tim blokadama odgovornost malo prebaciti na Republiku Srpsku”, napomenuo je Čović.
Istaknuo je da mu je cilj da se takva praksa nikad ne prebaci na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
“Opet svi moramo sjesti i zajednički tražiti rješenja. Tako da je i opozicijskim strankama – okej, bio si opozicionar na jednoj razini vlasti, ali si funkcionirao u četiri kantona, u ne znam koliko općina i gradova; tvoj zadatak danas, godinu dana pred izbore, jest da pokreneš ovaj proces. Jer nećeš ništa dobiti ako čekaš još godinu dana pa da ostanemo bez još stotina milijuna, a ne znam ni kakve tužbe još mogu nastati na terenu“, smatra Čović.
Čović neće biti kandidat za Predsjedništva BiH
Na konstataciju novinara kako ipak postoji pragmatičnost u politici Bosne i Hercegovine, što pokazuje i odnos HDZ-a BiH i Trojke na federalnoj razini u usporedbi s državnom, te na pitanje je li situacija u Federaciji stabilna, Čović je poručio: “Činimo sve da ona bude stabilna u svim sredinama u Federaciji. Nije lako, ali se evidentno može”.
Objasnio je da intenzitet razgovora koje vode osigurava dogovore bez većih trzavica. “Vrlo rijetko su bila preglasavanja na Vladi Federacije, ponekad oko nekih težih tema. Ali u osnovi smo dali sebi zadatak i idući tjedan imamo intenzivne razgovore opet na razini Federacije; kako u ova četiri mjeseca do kraja godine osmisliti 2025. i 2026. koja je izborna godina, u funkciji stabilnosti u Federaciji. I vjerujem da ćemo uspjeti”, istaknuo je.
Na pitanje hoće li se na tim sastancima otvoriti i teme s državne razine, poput izbornog zakona, Čović je kazao da izborna kampanja već hvata zamah.
“Neki to rade već godinu dana, neki su počeli nedavno, međutim, prerano je. Ovo je maraton i bojim se da oni koji sprintaju u maratonu neće dočekati ciljnu crtu. S te strane se ne opterećujemo”, rekao je.
Predsjednik HDZ-a BiH kaže da je cilj da se o ključnim pitanjima razgovara znatno prije izbora, a ne tek nakon njih. “Da znamo želimo li BiH, želimo li europski put BiH i hoćemo li osigurati jedno kvalitetnije uređenje u kojem će se sva tri naroda osjećati dovoljno komotno da mogu nazvati BiH svojom domovinom”, poručio je Čović.
Referirajući se na tvrdnju urednika i voditelja da se već sada spekulira o imenima u bošnjačkom biračkom tijelu koja bi mogla zamijeniti Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, te da ni gotovo 99,9% podrške hrvatskog biračkog tijela za Borjanu Krišto nije bilo dovoljno, Čović je istaknuo: “Više od 180.000 glasova za sadašnju predsjedateljicu Krišto bila je jedna poruka hrvatskog naroda. I nikad više to bošnjački narod neće smjeti sebi dopustiti, jer preuzima odgovornost za urušavanje BiH. I to je osnova svega”.
Dodao je kako vjeruje da u bošnjačkoj politici ima dovoljno mudrih ljudi koji će u narednih 4–5 godina razumjeti nužnost dogovora.
Na pitanje hoće li upravo on biti kandidat, Čović je odgovorio: “Sigurno ne. Pa nisam ni prošli put bio, sigurno da ne bude špekulacija oko toga. Ali nam je odgovornost da ponudimo nekoga tko može zastupati politiku hrvatskog naroda, istovremeno i hrvatske politike, ali i politike za BiH na međunarodnoj sceni, i da naravno ima dovoljno autoriteta i iskustava za to unutar BiH”.
