Bosna i Hercegovina se suočava sa najtežom krizom od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas. Već treći mjesec traje brutalni napad na ustavni poredak države BiH i na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, tu opasnost niko ne treba potcijeniti, izjavio je za BHRT član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Kako je rekao, organi Republike Srpske napali su na ključne institucije koje garantuju mir i stabilnost u BiH, a to su visoki predstavnik i Ustavni sud BiH i legalni organi BiH u saradnji sa Evropskom unijom i ključnim svjedocima Dejtonskog mirovnog sporazuma to moraju zaustaviti.
“Bilo bi dobro da Dodik i njegovi saradnici što prije odustanu od jedne destruktivne politike i da se posvetimo rješavanju ključnih životnih pitanja u BiH, jer je to zaista od interesa za sve ljude u našoj zemlji”, istakao je Bećirović.
Prema njegovim riječima, u pogledu spoljne politike Bosne i Hercegovine ne bi trebalo biti nikakve dileme.
“Državni organi BiH, kao nadležni organi za vođenje spoljne politike, prije svega Predsjedništvo, su vrlo jasno precizirali šta su strateški spoljnopolitički ciljevi BiH – punopravno članstvo u NATO i EU i dobra regionalna saradnja. Neki u RS ne sprovode državne zakone i državne strategije i zbog toga imamo ozbiljan problem”, naveo je.
Osvrnuo se na rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koja je donesena u RS:
“Oni koji kažu da je entitet RS donio neku rezoluciju o vojnoj neutralnosti, zanemaruju jednu temeljnu činjenicu, a to je da su i jedan i drugi entitet nenadležni za vođenje spoljne politike.”
Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava
Bećirović je govorio i o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hetrcegovine, istakavši kako u fokus treba staviti implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Počevši od prve iz 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, pa sve do posljednje u predmetu Slaven Kovačević”, naveo je Bećirović.
Naglasio je kako BiH mora usklađivati Izborni zakon sa pravnim standardima i principima Evropske unije.
“Neki u BiH misle da će se EU prilagođavati BiH, to naravno neće biti slučaj”, naveo je.
Komentarisao je i pregovore partnera u vlasti na državnom nivou.
“Zastupam ideju da uvijek imamo dijalog i razgovor. Nema razgovora o nezavisnosti, suverenitu i teritorijalnom integritetu… Razgovarati treba o unapređenju ekonomske situacije, o ispunjavanju uslova da što prije postanemo članica NATO i EU.”
Bećirović je istakao kako punopravno članstvo BiH u EU zavisi isključivo od političke volje ključnih političkih aktera.
BiH je vlasnik državne imovine
Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, naglasivši da ona pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.
“BiH je vlasnik državne imovine, a niži nivoi mogu dobiti određenu imovinu na korištenje i upravljanje u skladu sa državnim zakonom”, poručio je.
Kako je rekao, pitanju državne imovine treba pristupiti ozbiljno, te okupiti ljude koji će ponuditi najbolja rješenja.
Međuentitetski transport gasa u nadležnosti države
Govorio je i o pitanju energetike, ocijenivši kako je izuzetno važno, te da se moraju, kako je rekao, ispraviti greške koje su se taložile decenijama.
“Ponudio sam u februaru preporuke koje je Predsjedništvo BiH usvojilo, tražio sam da BiH usvoji državni zakon o gasu… Vijeće ministara se tad oglušio na zaključke Predsjedništva.
I sad je prvi put u postdejtonskom periodu napravljen cjelovit prijedlog regulisanja te problematike, koji je upućen u proceduru u Predsjedništvo. Mi o toj temi moramo razgovarati argumentovano…”, naglasio je Bećirović.
Istakao je kako je međuentitetski transport u nadležnosti države BiH.
Budžet treba biti evropski i euroatlanski
Komentarisao je i državni budžet, naglasivši kako bi on trebalo da bude i evropski i euroatlanski.
“Prvog oktobra Ministarstvo finansija treba dostaviti Prijedlog budžeta Vijeću ministara BiH, a mi bi smo trebali do 15. oktobra da od Vijeća ministara BiH dobijemo tekst. Usvajanje budžeta u zakonski predviđenim rokovima je važno za cijelu ekonomiju i za cijelu državu”, naveo je.
Regionalna saradnja – važno pitanje
Osvrnuo se i na regionalnu saradnju, istakavši kako je to jedna od temeljnih preokupacija.
“Važno je da podržimo Berlinski proces, Predsjedništvo je usvojilo dva sporazuma, zalažem se da potpišemo i treći, a to je Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama”, naveo je Bećirović.
Poručio je da se zalaže za jačanje ekonomskih veza i zajednički evropski i euroatlanski put zemalja Zapadnog Balkana.
Komentarišući problem migrantske krize na granicama, Bećirović je naglasio da sva teška pitanja treba rješavati dijalogom i putem nadležnih organa.
“Moj prijedlog je da svi nadležni organi države BiH uspostave još bolju saradnju sa susjednim državama, da zajedničkim naporima uspostavimo bolju kontrolu granica”, istakao je.
Pogledajte intervju.
