Disciplinski tužioci razmotrit će postupanje u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se sumnjiči za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, potvrđeno je za Detektor iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Milorad Dodik u petak se dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji advokata da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje, objavljeno je u petak u zajedničkom saopštenju državnog Tužilaštva i Suda.
Nakon brojnih reakcija i kritika državnom Tužilaštvu i Sudu zbog ovakve odluke te zahtjeva da se ispita disciplinska odgovornost tužiteljice i sutkinje, iz Ureda disciplinskog tužioca su za Detektor potvrdili da će u dijelu svojih nadležnosti razmotriti navode o održanom ročištu u sudskom odnosno tužilačkom predmetu.
Rukovodioci tri državne pravosudne organizacije danas su odbijali zahtjeve za razgovor o ovoj temi.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić će, kako su naveli iz VSTV-a, odgovore na pitanja medija dati tokom dvodnevne sjednice VSTV-a u srijedu i četvrtak, jer je danas i sutra u posjeti pravosudnim institucijama.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić i predsjednica Suda BiH nisu odgovarali na pozive i poruke Detektora.
Na zvanične Detektorove upite e-mailom za zahtjeve za intervjue Boguniću, Kajganiću i Kreho, iz Suda BiH su kazali da ne komentarišu predmete koji se vode pred ovim sudom, a razgovor su odbili i iz Tužilaštva.
-V.d. predsjednika Suda BiH, sudija Minka Kreho, kada je u pitanju ovaj predmet, javnosti se obratila putem prethodna dva saopćenja za javnost koja su objavljena na web-stranici Suda, navodi se u odgovoru Detektoru.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini smatra da je ovaj potez Suda i Tužilaštva BiH napravio najveću štetu upravo ovim institucijama, kao i pravosuđu u cijelosti, jer je dodatno potkopao povjerenje građana u nepristrasnost i nezavisan rad pravosudnih institucija.
-Nedopustivo je da se jedan ovakav predmet na ovakav način provodi, da javnost ostane potpuno isključena iz procesa, tim više što se radi o visokopozicioniranom dužnosniku, i interesovanje javnosti je bilo veće, kao i obaveza Suda BiH da omogući prisustvo javnosti da prati dalji tok ovog procesa, koji je stvorio i pravnu nesigurnost u BiH, ali i izazvao mnoge političke posljedice, kaže Kanlić.
Smatra da je zbog svega ovoga važno više pažnje posvetiti novom Zakonu o VSTV-u BiH, pogotovo u dijelu kriterija imenovanja sudija i tužilaca.
Zajedničkim saopštenjem Suda i Tužilaštva, smatra Kanlić, poništava se teza da su svi jednaki pred zakonom.
-Vidimo da su neki ‘jednakiji’ i da imaju poseban tretman. S pravom svaki građanin BiH može tražiti isti takav tretman pred pravosuđem kao i neko ko je izazvao političku, pravosudnu i sigurnosnu krizu, kaže on.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić također je odbio zahtjev za intervju zbog prevelikog broja zahtjeva medija i obaveza.
-Glavni tužilac zaprima veliki broj poziva za intervjue i gostovanja u emisijama, ali se nije u mogućnosti odazvati, jer bi, zbog velikog broja radnih aktivnosti i obaveza, bio prinuđen praviti selekciju medija u kojima će se pojaviti ili favorizovati medije ili novinare, što glavni tužilac ne želi jer sve novinare i medijske kuće jednako cijeni i uvažava, a što je do sada i pokazano u više navrata, kažu iz Tužilaštva.
Navode i da glavni tužilac nije u mogućnosti javno govoriti o predmetima koji su u fazi prethodnog krivičnog postupka, odnosno fazi prijave ili istrage, pa čak ni predmetima u fazi suđenja.
-Upravo su to najčešće teme koje izazivaju interes medija i novinara, te i iz toga razloga nije u mogućnosti davati intervjue ili gostovati u emisijama, kazali su.
Iz Tužilaštva BiH tvrde da, u slučaju aktivnosti koje prouzrokuju veliki interes javnosti, glavni tužilac, barem jednom godišnje, organizuje konferenciju za medije na kojoj bude prisutan veliki broj novinara koji mogu postavljati pitanja iz djelokruga rada ovog tužilaštva.
