Dragan Čović o južnoj interkonekciji i Blinkenu: Ne bih želio da sutra neko u Sarajevu zatvori plin u Posušju

Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović govorio je o temama jučerašnjeg sastanka partnera državne koalicije prilikom čega je kazao da insistira na osnivanju posebne kompanije u Hercegovini po pitanju južne interkonekcije i da bi bilo politički naivno prepustiti to BH Gasu. Govoreći o sastanku u Laktašima, rekao je da je on bio “preslik atmosfere s jednog sastanka iz 8. mjeseca prošle godine” nakon kojeg je usvojeno nekoliko zakona u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Moje je da vjerujem, ali nosim sa sobom i iskustva sa onih između sastanaka na kojima smo dogovarali, a nismo ništa dogovorili.

Mi smo jučer na dnevnom redu imali puno tema, a sve su bile u funkciji našeg statusa kod gostiju i kada su u pitanju evropske integracije s ciljem da ispunimo svih 14 uslova koje su postavili pred nas. Da to mi donesemo u institucijama, a da to niko ne nameće umjesto nas”, kazao je.

Govoreći o potrebi visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH s obzirom na to da se politički lideri u BiH o tome još nisu dogovorili, ponovio je da nema potrebe za nametanjem.

“Ja sam sjeo s njim i rekao da ne vidim razlog da visoki predstavnik donosi bilo kakvu odluku, pa ni oko tehničkih izmjena, niti da iko iz međunarodne zajednice potiče bilo koga na taj način. Tada sam ga (Schmidta) informirao da ćemo mi održati sastanak. To je vrlo jasan stav i mislim da postoji parlamentarna većina sa takvim mišljenjem da nema potrebe za nametanjem. Oko svih stvari smo se manje više dogovorili, sada to treba realizirati”, rekao je Čović – prenosi Klix.ba.

Podcrtao je na prethodni dogovor, na kojem kako kaže, insistiraju i iz EU, a to je usvajanje izmjena Izbornog zakona, a zatim se osvrnuo i na uspostavljanje južne interkonekcije.

“Ja sam razgovarao sa strancima kao predstavnik HDZ-a u 6. mjesecu prošle godine kada je bila posjeta jednog predstavnika. Kad smo se razišli, rečeno je da ako to ne uradim što mi je rečeno da će me prozvati za korupciju i slično”, podsjetio je Čović, vjerovatno na sastanak sa Murphyjem i njegovu kritiku koja je uslijedila.

Govoreći o kritici Antonyja Blinkena da opstruiše južnu interkonekciju, Dodik je kazao da je upravo suprotno.

“Ne da smo u opstrukciji, nego smo u krajnje proaktivnoj aktivnosti, da li se nekome sviđa taj prijedlog je drugi par rukava… Ja ne želim prodati interese nijednog građanina BiH. Šta iza toga može slijediti to me uopšte ne interesuje. Ja mogu biti samo na bijeloj, anđeoskoj listi”, rekao je Čović.

Osnovni problem što još uvijek nije usvojen zakon o južnoj interkonekciji jeste što Čović ne dozvoljava da BH Gas bude nadležan za distribuciju, nego traži osnivanje firme u Hercegovini.

“Južna interkonekcija je strateški interes BiH pa hrvatskog naroda u BiH jer prolazi kroz HNK, ZHK, SBK, Kanton 10. Naš prijedlog je bio vrlo jasan, zakon o južnoj interkonekciji je već u proceduri od prije par godina na koji se osporilo puno stvari. Osnovna dvojba oko tog zakona je BH Gas. Ja sam rekao, kao što imamo BH Gas, imat ćemo i južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može niko ljutiti. To će također biti u vlasništvu Vlade FBiH pa se ne može govoriti ni o kakvim interesima. Ja tu nikakvih primarnih interesa nemam”, kazao je.

Ono što ističe jeste da je postojanje dvije kompanije nužno iz političkih razloga.

“Kao što imamo dvije elektroprivrede, dva telekoma, dvije pošte pod vlasništvom Vlade GBiH, tako ćemo i ovo. Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je plin upravlja neko drugi sa različitim mogućim strategijama bi bilo politički naivno, ja nisam voljan tako nešto uraditi. Ne bih želio da sutra neko zbog političke krize zatvori plin u Sarajevu onima u Posušju. Nadležnosti u BiH su takve da moramo uvažavati entitetsku i kantonalnu nadležnost”, rekao je Čović.

Dalje podsjeća na primjer funkcionisanja dvije elektroprivrede kako bi ukazao na to zašto su potrebna dva preduzeća, a što bi s druge strane dodatno decentralizovalo vlast u FBiH.

“Kada ste imali prošle godine krizu energenata u Evropi, Elektroprivreda Herceg Bosne je ušla u minus od 70 miliona, za to vrijeme druga Elektroprivreda u FBiH je radila u plusu. Kad su pokušali dogovoriti da jedna drugoj daju energiju, a da ne kupuju po tržišnim cijenama, nije se dalo razgovarati o tome. Danas imamo drugi primjer, Herceg Bosna je u plusu, a Elektroprivreda u minusu i i dalje ništa od dogovora”, naveo je.

Ono što posebno ističe jeste i da nakon usvajanja svih procedura, projekat svejedno ne bi mogao biti završen u narednih 7-8 godina.

Uoči dolaska Ursule von der Leyen

Čović je očekivano optimističan uoči dolaska predsjednice Evropske komisije Ursuel von der Leyen kazavši kako nema razloga da ne izvijesti o napretku u BiH, ukoliko ono što je jučer dogovoreno, bude i usvojeno.

“Ja sam optimističan. Mi u ponedjeljak navečer imamo večeru u organizaciji predsjedavajuće Vijeća ministara, a u utorak su sastanci. Ukoliko bi ono što smo dogovorili juče realizirali u ponedjeljak, onda nema razloga da predsjedavajuća kad bude izvještavala, napiše loše”, rekao je Čović.

Dogovor koji su postigli ima za cilj, kako kaže, da pokaže Von der Leyen da smo zaslužili otvaranje pregovaračkog procesa, a među stvarima koje su dogovorili pomenuo je i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, što bi značilo da je neko od dvije suprotstavljene strane popustio (Trojka-SNSD).

Video snimci sa interneta

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.