Florence Hartmann, bivša glasnogovornica i savjetnica tužiteljice na Međunarodnim tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, novinarka koja je izvještavala za francuski Le Monde pred raspad Jugoslavije, a kasnije sa bosanskohercegovačkih i hrvatskih ratišta, komentirajući radikalno zaoštravanje odnosa u našoj zemlji kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba kako su joj uoči referenduma 1992. godine bile jasne dvije stvari – da rat će uskoro početi i da većina Bosanaca nisu htjeli, niti mogli vjerovati da će on izbiti.
Danas, kako kaže, ipak, nije tako.
“Jedino hladnom analizom trenutačne situacije može se odgovoriti na Vaša pitanja. Za razliku od 1992., RS nema namjeru da ratom dođe do odcjepljenja. Genocidom je već okružena teritorija i promijenjen etnički sastav stanovništva.
Daytonom je RS pod svojim ratnim imenom priznata unutar Bosne i Hercegovine kao entitet. Time je po prvi put u historiji Bosne i Hercegovine uveden koncept etničke teritorije.
Drugo, uspjeh odcjepljenja zahtijeva priznanje bar neke značajne zemlje u početku, u suprotnom je samoubilački čin. Zato im rat nije cilj”, kaže Hartmann, koja je danas posvećena analizi međunarodne politike i odbrani ljudskih prava.
Prema njezinim riječima, policijske parade u vojnom stilu tokom proslave neustavnog 9. januara-dana RS-a, kao i incidenti i provokacije prema povratničkoj populaciji izazvani u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova konstituiraju, svakako, jednu neospornu demonstraciju sile.
“Međutim, prvobitna svrha te demonstracije sile jeste dati doznanja da je secesija u toku i da već imaju sve što jednoj državi treba, odnosno da su već jedna funkcionalna država”, pojasnila je Hartmann.
Nastala situacija – vrlo opasna
Podsjeća da su postojale brojne prijetnje od Daytona na ovamo, ali “nikada proces secesije nije zapravo pokrenut”.
“Zato je nova nastala situacija – vrlo opasna. Ona je već po sebi nasilna, iako to nije oružano nasilje. Odgovor, takođe, ne smije biti nasilan.
Važno da Ustavni sud i sve nadležne institucije utvrde nezakonitost svakog koraka preduzetog u procesu konačnog odcepljenja RS-a.
Problem je, međutim, što su državne vlasti slabe. Tako je bh. država stvorena u Daytonu. Rreforme za njeno ojačavanje, koje su Venecijanska komisija i drugi označili hitnim već 2005., nikad nisu temeljito pokrenute”, podsjeća sagovornica portala Radiosarajevo.ba.
Zato je, veli, međunarodni faktor bitan.
“S jedne strane je neophodan, jer postojeće i buduće odluke Ustavnog suda BiH i ostalih državnih institucija nadležnih da se suprostave pravnim putem odcjepljenju RS-a – trebaju podršku i pomoć da se sprovedu”, istakla je.
S druge strane, treba uzimati u obzir da međunarodni faktor nije samo Zapad, nego je to, takođe, i Rusija, koja, po Hartmann, podržava destabilizaciju evropskog kontinenta preko Balkana, i posebno preko Bosne odnosno RS.
“Rusija namjerava obračun sa Zapadom ne samo preko Ukrajine, nego i preko Bosne. Ne planira svoje ciljeve na Balkanu postići ratom, ali je teško predvidjeti šta joj je pan “B” ako ne uspije staviti dio Balkana pod svoje i spriječit na tom područiju proširenje NATO-a i EU.
U tome, je nova nastala situacije vrlo opasna. Ali zbog toga, također, ni Zapad ne može ostati sa strane i prihvatiti ma što Rusija ovdje namjerava”, analizira Hartmann.
Zbog svega ovog Hartmann apelira i poziva javnost u BiH.
“Sačuvajte “hladnu glavu” i živce (to keep nerve). Pokažite pamet, ali i odlučnost. Bitno je, takođe, da građani Bosne i Hercegovine energično, koherentno i zajedno pokauzaju da imaju drugi projekt za Bosnu i Hercegovinu, to jeste alternativu podjelama zemlje i da vjeruju u svoju budućnost kako bi se ohrabrilo Zapad i posebno EU ne samo da se angažiraju na deskalaciji krize, nego i dugoročnom rješavanju situacije kako bi Bosna konačno mogla graditi svoju budućnosti u miru”, zaključila je Harmann.
