Kako tumačiti poruke visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Njemačke da Hrvati nisu zastupljeni u institucijama?

Događaji Posljednje Vijesti

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt na simpoziju o euroatlantskoj perspektivi naše zemlje, koji je održan u Njemačkoj, prvi put je konkretnije govorio o gorućim političkim pitanjima iz kojih se može iščitavati neki budući smjer djelovanja.

Naime, Schmidt se dotakao i Izbornog zakona, pozicije Hrvata, Željka Komšića, ali i bonskih ovlasti. Ipak, nije posvetio posebno vrijeme blokadama iz Republike Srpske i politici Milorada Dodika – piše Klix.

Kao nasljednik Valentina Inzka Schmidt je najavljen kao osvježenje koje će imati čvršći stav. S takvim najavama, uz njemačku podršku stvarao se osjećaj da će se Schmidt suočiti s ključnim problemima i državu spasiti blokada. Vrijeme će pokazati koliko je ta procjena bila tačna ili približno tačna, ipak, ono što se trenutno može iščitavati iz njegovih izjava je prilična rezervisanost.

Schmidt je sa simpozija poručio kako je Željko Komšić hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, odnosno biran je iz reda Hrvata, ali su ga više birali Bošnjaci. U tom kontekstu Schmidt je govorio o kompliciranom izbornom sistemu i potrebi da se on mijenja.

“Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u oktobru sljedeće godine.

Ova izjava se može tumačiti na različite načine, i to u smjeru angažmana Schmidta u procesu izmjena Izbornog zakona. Da li se pod tom zastupljenosti misli na Predsjedništvo ili Dom naroda Schmidt nije precizirao. Ipak, evidentno je da se visoki predstavnik slaže s onima koji smatraju da Hrvati nisu dovoljno i adekvatno zastupljeni.

Schmidt je na simpoziju također u nekom neočekivanom kontekstu parafrazirao poruku određenih ljudi koji žive u Dubrovniku, a koji su mu kazali da “Sarajevo nije što je nekad bilo” i da je to danas dominantno bošnjački grad.

Nejasno je šta je time želio poručiti, ali se od visokog predstavnika očekuju detaljnija analiza i ozbiljniji pristup koji se neće zasnivati na paušalnim ocjenama.

Od Schmidta se mnogo očekuje i kada je riječ o bonskim ovlastima, međutim teško je očekivati da će ih i koristiti. Poručio je da korištenje bonskih ovlasti može zamisliti tek u kontekstu sankcija političarima zbog korupcije, ali se nije osvrtao na njihovu primjenu za one koji narušavaju ustavni poredak ili blokiraju procese.

S tim u vezi interesantno je posmatrati poziciju Milorada Dodika , koji uopšte ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika, blokira institucije, ali i vrijeđa i Schmidta, politiku Njemačke poredi s Trećim rajhom i slično. Da li će i do kada visoki predstavnik ignorisati takav pristup vidjet će se u narednim mjesecima.

Građani kao demokratsko pravo iščekuju izbore u jesen 2022. godine, a da li će i u kojem smjeru doći do izmjena Izbornog zakona te kakva će biti uloga Christiana Schmidta, ostaje da se vidi. Za sada se može tek naslutiti šta će zastupati.

Leave your vote