Karan izrekao neistinite tvrdnje, odgovor koji je dobio, treba uokviriti: “BiH nije nastala spajanjem dvije države”

Posljednje Vijesti

Generalni sekretar Vlade RS Siniša Karan bio je gost emisije “Dosije” na ATV Banja Luka, gdje je iznio niz netačnih tvrdnji kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Govoreći o značaju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Karan je istakao kako su u momentu potpisivanja ovog sporazuma RS i Federacija BiH bile samostalne države, ali da je Bosna i Hercegovina država sa elementima konfederalizma, nastala 1995. godine spajanjem RS i Federacije BiH.

“U Dayton odlaze dvije samostalne države – RS i Federacija Bosne i Hercegovine. Ta pitanja iz Aneksa IV su bila dogovorena u Ženevi i New Yorku kada RS, dakle, pristaje da dio svoga potpunog državnog suvereniteta, koji se zove sad međunarodno priznanje, i teritorijalne granice bivše SR Bosne i Hercegovine, i praktično ništa više od toga.

I zadržava u tom dejtonskom dokumentu, dejtonskom ustavu, svoj puni državnopravni suverenitet, ali sada sa promijenjenom unutrašnjom strukturom, što je, po meni, najvažnije pitanje Dejtonskog sporazuma i danas najveća kontroverza svih onih protivnika Dejtonskog sporazuma i njegovog Aneksa IV.

Ona više nije unitarna, jednostavna, prosta država kao što je bila SF Bosna i Hercegovina.

Ona ovog časa postaje složena, federalna, i to čak sa izrazitim elementima konfederalne države, jer način stvaranja Bosne i Hercegovine je sistemom agregacije, spajanja dvije države, i to je sasvim prirodno da države koje su dale dio svog vanjskog suvereniteta Bosni i Hercegovini su zadržale najveći dio kolača, odnosno svojih nadležnosti. Za nas je Bosna i Hercegovina novonastala država, nastala je tek 1995. godine, kazao je Siniša Karan.

Podsjećamo, BiH je nezavisnost od SFRJ proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države, dok je BiH 22. maja 1992. godine postala članica organizacije Ujedinjenih naroda (UN).

Republika Srpska je proglašena 9. januara 1992. godine, kada je Skupština Republike srpskog naroda donijela “Deklaraciju o proglašenju Srpske republike”.

Postupak o ocjeni ustavnosti “proglašenja RS” od 9.1.1992. godine pred Ustavnim sudom Republike Bosne i Hercegovine pokrenut je 28. septembra 1992. godine i deklaracija od 9. januara, kao i “Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine”, također iz februara iste godine, proglašeni su neustavnim 8. oktobra 1992. godine, prenosi Al Jazeera Balkans.

Da RS, kao ni Federacija Bosne i Hercegovine, nije bila nezavisna država, govori i to da je Republika Bosna i Hercegovina međunarodno priznata 1992. godine, dok entitete nijedna država nikada nije priznala.

Iz navedenog je jasno da tvrdnja Siniše Karana, kako je Bosna i Hercegovina nastala 1995. godine kada su Dejtonski mirovni sporazum potpisale dvije “samostalne” države – RS i Federacija Bosna i Hercegovine – nije tačna.

U novembru 1995. godine, u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradu Dayton, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, a ovim dokumentom zvanično je okončan rat u BiH.

Potpisnice, tj. strane Dejtonskog mirovnog sporazuma, bile su “Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija”.

Ovim sporazumom, Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, te dva entiteta – Federacije BiH i RS.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks IV – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i RS, i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.

Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

Osim što nije nastala 1995. godine potpisivanjem Dejtonskom mirovnog sporazuma od “samostalnih” država, RS i Federacije BiH, Bosna i Hercegovine također nije nastala “spajanjem”, a Istinomjer podsjeća da smo već u nekoliko navrata pisali o netačnim tvrdnjama koje mahom dolaze iz entiteta RS – da je BiH nastala “spajanjem” dva entiteta – o čemu govori član 1, stav (3) Ustava BiH.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i RS (u daljem tekstu “entiteti”).

Ustav Bosne i Hercegovine

Kada je u pitanju tvrdnja da je Bosna i Hercegovina država sa “izrazitim elementima konfederalne države”, Istinomjer podsjeća da se, u skladu sa međunarodnim pravom i opšteprihvaćenim standardima, pod konfederacijom podrazumijeva zajednica neovisnih država, koja nastaje zaključenjem međunarodnog ugovora kojim se predviđaju ciljevi te zajednice i načini za ostvarenje tih ciljeva koji su u zajedničkom interesu država u zajednici.

Tako mr. sc. Željko Petrović, pozivajući se na niz naučnih radova i dokumenata, u svom tekstu “Međunarodno određenje konfederacija i federacija”, objavljenom u časopisu Logos u junu 2019. godine, pored ostalog, kaže:

“Konfederacija je savez samostalnih država, koje imaju državne funkcije, te obično nije trajnog karaktera i predstavlja prelazni oblik državne zajednice, bilo da dolazi do nastanka federacije ili prestanka postojanja zajednice između država.

Države članice konfederacije su samostalni međunarodnopravni subjekti i one zadržavaju svoju suverenost.

Iz suverne vlasti država članica konfederacije izvodi se konfederalna vlast. Države članice izvan ciljeva koji su postavljeni ugovorom imaju puni suverenitet kako u vanjskim tako i unutarnjim poslovima i da bi se dio suvereniteta prenio mora postojati izričit pristanak svih država članica konfederacije.

Konfederacija nema svoje jedinstvene teritorije niti jedinstvenog državljanstva. Konfederacija je labav savez država u kojem države članice imaju pravo na samoodređenje, što mogu ostvariti bez pristanka drugih država članica.

Konfederacija je zajednica samostalnih i suverenih država koje samostalno nastupaju u vanjskoj politici i zadržavaju svoj međunarodnopravni subjektivitet. Konfederacija nema svojih zakonodavnih, sudskih i upravnih organa, ali privid državnosti daje joj jedno stalno zajedničko tijelo koje predstavlja vezu između država”, istakao je mr. sc. Željko Petrović.

S obzirom na činjenicu da je Bosna i Hercegovina kao samostalna država priznata 1992. godine te da nije nastala 1995. godine “spajanjem” dvije “samostalne” države – RS i Federacije Bosne i Hercegovine – Istinomjer tvrdnje Siniše Karana ocjenjuje neistinitim.

Leave your vote