in , ,

Sekretar Stoltenberg o djelovanju izvan teritorija NATO-a: “Ušli smo u BiH i pomogli da se tamo okonča brutalni, krvavi rat”

Jens Stoltenberg je naveo da se djeluje izvan teritorija NATO-a, a da su to radili od kraja hladnog rata

Arhiv

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obratio se novinarima nakon samita održanog u Briselu.

Govoreći o širenju NATO-a na Ukrajinu Stoltenberg je iskoristio primjere Crne Gore i Sjeverne Makedonije kao zemalja koje su odlučile da žele ući u NATO, te slučajeve Bosne i Hercegovine i Kosova kada je NATO reagovao izvan svog prostora kako bi spriječio daljnje sukobe i stradanja.

„Nastavljajući na pitanje o Ukrajini i Akcionom planu za članstvo, da li zapravo ikada predviđate bilo kakve okolnosti pod kojima bi Rusija dopustila Ukrajini da nesporno uđe u NATO? I odvojeno, htio sam pitati je li među saveznicima bilo jednoglasnosti da Kina sama predstavlja sigurnosnu prijetnju“, pitao je Stoltenberga novinar kanadskog CBC-a Murray Brewster.

Mišljena je da je izuzetno važno naglasiti da svaka nacija ima pravo odabrati svoj put, a to uključuje, kako je rekao, i kakvih sigurnosnih aranžmana želi biti dio, uključujući to želi li biti dio, članice NATO-a ili ne.

“Dakle, poruka je da je na Ukrajini i na 30 saveznika da odluče kada Ukrajina može postati članica NATO-a. Rusija, naravno, nema pravo glasa. Jer ne mogu staviti veto na ono što mogu komšije. Nećemo se vratiti u doba u kojem smo imali sfere uticaja, kada su velike sile odlučivale šta male komšije mogu učiniti. I vrlo često koristim svoju zemlju Norvešku kao primer.

Norveška je mala zemlja koja se graniči s Rusijom. Naravno, Rusiji – ili Sovjetskom Savezu – nije se svidjelo što smo se pridružili NATO-u davne 49. 1949. Ali, budući da su saveznici u to vrijeme bili toliko snažni da prihvate i male susjede Rusije u Savez, naravno, Norvešku je prihvaćen. Kao baltičke zemlje ili kao Crna Gora i Sjeverna Makedonija nedavno. Dakle, ovdje se radi o temeljnim principima prihvaćanja prava svake države da odlučuje, 30 saveznika i Ukrajina trebaju odlučiti kada je Ukrajina spremna za članstvo“, kazao je Stoltenberg, dodajući:

„Generalni sekretare, možemo li se na trenutak vratiti u Kinu i pitam se, jeste li se s vođama obratili zabrinutosti koju možda čujemo od nekih saveznika da je jedan od razloga što se Kina često nije pojavljivala u priopćenjima taj što je Savez još nije sebi dao zakonsko ovlaštenje da, prema Washingtonskom ugovoru, djeluje izvan sjevernoatlantskog prostora? I zamišljate li potrebu za promjenom ugovora? I bi li ovo trebalo primijetiti da je zapravo NATO spreman da djeluje bilo gdje u svijetu, izvan sjevernoatlantskog prostora, ako opazi prijetnju“, bilo je pitanje koje mu je postavio David Herszenhorn iz Politico-a.

Naveo je da se djeluje izvan teritorija NATO-a, a da su to radili od kraja hladnog rata.

“I ovo je bila rasprava u ranim 90-ima, to je točno. Neko je rekao da ili NATO mora izaći iz posla ili van područja. A onda smo pomogli – a onda smo zapravo otišli van područja, ušli smo u Bosnu i Hercegovinu i pomogli da se tamo okonča brutalni, krvavi rat. I nekoliko godina nakon što smo ušli – takođe smo pomogli da se okončaju zvjerstva i borbe na Kosovu.

A onda, nakon napada 11. septembra. Od tada smo na čelu borbe protiv međunarodnog terorizma i imali smo veliku vojnu operaciju u Afganistanu na granicama Kine. Dakle, ova ideja da je ovo nešto potpuno novo, da NATO izlazi iz područja, vrlo je čudna, jer smo izvan područja desetljećima“, kazao je Stoltenberg.

Šefik Džaferović uvjeren: “Deklaracija NATO-a jasno poručuje da je BiH aspirant za članstvo”

Vrlo nedvosmislene poruke stigle su iz NATO-a: “Snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”