Suočavanje s prošlošću ne smije biti preduvjet za razgovore jer inače do razgovora neće doći, kaže za DW Miguel Berger, državni tajnik u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Za uspjeh su potrebni „bolni kompromisi“.
„Krajnje je vrijeme za završetak sukoba Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utječe na razvoj i stabilnost obje zemlje i cijele regije“, kaže Miguel Berger, državni tajnik u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. On naglašava da specijalni izaslanik EU-a Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Josep Borrell imaju punu podršku Berlina. „Oni rade baš ono što treba: okupljaju dvije strane na razgovor.“
„Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora niknuo obuhvatni, održivi i obvezujući sporazum koji objema zemljama omogućava članstvo u EU-u u perspektivi“, navodi Berger u razgovoru za DW.
Upitan za izjavu kosovskog premijera Albina Kurtija koji je „suočavanje s prošlošću“ postavio kao uvjet za razgovore, Berger kaže kako je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću i da je pomirenje samo tako moguće.
„Ali suočavanje s prošlošću ne treba biti preduvjet dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Po mom mišljenju, prije je tako da bi uspješni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje s prošlošću“, dodaje njemački diplomat.
Za zajedničko tržište regije
Europska unija ostaje „najbliži i najpouzdaniji partner“ država Zapadnog Balkana, dodaje državni tajnik Berger. On podsjeća na investicijski paket od devet milijardi eura koji EU planira za razvoj u regiji, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je s nedavnog posjeta regiji ponio pomiješane dojmove. „Postoji određeno razočaranje, ali sam vidio i veliku bliskost i zanimanje za EU. Ali mi, dakle EU, moramo jasno staviti do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom počnu što prije“, kaže Berger za DW.
Na pitanje je li možda dobar međukorak zajedničko tržište regije, naslonjeno na EU, on kaže: „Njemačka Vlada vidi budućnost država Zapadnog Balkana u EU. Međurješenja koja se predlažu nisu prava rješenja, i ne žele ih ni vlasti niti ljudi u regiji. Istovremeno vidimo veliki potencijal za regiju u jačanju regionalne suradnje. Napredak na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024., podržava put šest zapadnobalkanskih država u EU“, navodi Berger.
On podsjeća da su na samitima Berlinskog procesa dogovoreni zajedničko tržište i međusobno priznavanje diploma i to naziva važnim uvjetom da se europski investicijski plan uopće provede.
Tako je Berger još jednom naglasio da službeni Berlin podržava zajedničko tržište (Common Regional Market – CRM), predstavljano kao alternativu inicijativi „Otvoreni Balkan” koju su, pod radnim imenom „Mini-Schengen“ pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije.
Saradnja sa Schmidtom u interesu je građana BiH
Berger je boravio u regiji povodom službenog stupanja Christiana Schmidta na dužnost novog visokog predstavnika u BiH. Na pitanje može li on raditi u uvjetima kada ga Republika Srpska „ne priznaje”, Berger odgovara da Schmidt ima legitimitet i široku međunarodnu podršku. „Zalažemo se za to da sve strane prihvate da je konstruktivna suradnja s njim u interesu ljudi u BiH i stabilnosti zemlje“, dodaje diplomata.
Primjerom izbora u Mostaru prošle godine on ilustrira da su napreci mogući kada je tu politička volja. „BiH mora prevladati postojeću blokadu, provesti reforme i napredovati na putu u EU. Ljudi u toj zemlji su to zaslužili. Christian Schmidt će tome doprinjeti.“
Iskusni diplomat Miguel Berger rođen je u Madridu 1961. godine. U njemačkoj diplomatskoj službi je više od tri desetljeća. Radio je u Bukureštu, Ciudad de Mexicu i New Yorku, kao i na mnogim pozicijama u službenom Berlinu.
