Završena je vanredna sjednica Hrvatskog narodnog sabora o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini, a lider HDZ-a Dragan Čović se obratio medijima i pročitao zaključke.
Navodi da je jednoglasno doneseno sedam zaključaka te da su oni izmijenjeni u odnosu na dokument koji je javnosti predstavljen u prethodnim danima.
Iako su zaključci doneseni jednoglasno treba napomenuti da na Saboru nisu bili predstavnici Hrvatske republikanske stranke jer su, kako kažu, nezadovoljni Čovićev načinom moderiranja samog sastanka.
Prvi zaključak se odnosi na ocjenu dosadašnjih pregovora o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine:
“Ocjenuje se da je pregovarački tim HNS-a dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje”.
HNS zatim izražava žaljenje što uloženi napori nisu uspješno okončani te spremnost da nastave pregovore “sa bošnjačkim i drugim političkim strankama na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH sa predstavnicima Venecijanske komisije, a kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”.
U trećoj tački navode da će se HNS dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta u Washingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“Spremni smo odlučno se suprostaviti svim daljim inicijativama koje idu ka dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH”, stoji u ovoj tački.
U sljedećoj tački dotiču se sporazuma iz Mostara:
“Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim političkim pravima te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH”.
U petoj tački navode da “neće biti ispunjeni formalno pravni uslovi za održavanje izbora sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH.
U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH”.
Šesta tačka se odnosi na Centralnu izbornu komisiju BiH.
“HNS posebno naglašava kako CIK BiH nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarn skupštine BiH. Jednako naglašavamo da CIK nije izabran i imenovan sukladno odredbama Izbornog zakona BiH.
Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio sukladno prethodnim točkama i unatoč tome u tim uvjetima budu raspisani i provedeni Opći izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.
U posljednjoj tački navode da će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH.
“Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, piše u zaključcima.
