Izravne poruke dolaze iz Srbije, Sonja Biserko ogolila stvari: “Srpski lideri mobilišu građane na toj emociji – Cijeli svijet je protiv nas…”

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava govorila je o posljednjim političkim događajima u regionu.

Naglasila je kako zemlje Zapadnog Balakana trenutno najviše podsjećaju na latinoameričke, te da je na sceni kriminalizacija društva.

Posebno se osvrnula na društvenopolitičku situaciju u Srbiji, gdje se, kako kaže, sjećanje na prošlost organizuje na način kako je rađeno od osamdesetih: “Mi smo žrtve!”

Na pitanje da li se Milorad Dodik pomirio sa činjenicom da više uopšte nije relevantan partner za razuman razgovor, te da li je toga svjesna međunarodna zajednica, Biserko odgovara kako Dodik ciljano ide do tačke koja izaziva međunarodnu zajednicu.

No, Biserko ovo pitanje povezuje i sa udaljavanjem od demokratskih vrijednosti u cijelom regionu.

“Ono što bih htjela reći o situaciji u društvu cijelog Zapadnog Balkana jeste da je ona tako loša da je to jedan proces regresije, atomizacije i kriminalizacije društva.

Ako se aktualne elite ne sklone, imat ćemo stalno taj spoj kriminala i politike. Sada ličimo na latinoameričke zemlje”, objašnjava predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Navodi i da smo pred velikom prekretnicom vezano za to kako dalje, ali dodaje i da ne vidi unutrašnji potencijal za promjene, naročito ne zbog velikog odliva mladih ljudi.

“Kao da svi bježe od politike jer je toliko diskreditovana. Mi imamo situaciju da se dobro od zla ne razlikuje – mi smo normalizovali ratne zločince, u slučaju Srbije oni su poželjne ličnosti, oni na dnevnoj bazi tumače ono što se desilo.

Organizuje se sjećanje na prošlost na način kako je to ovdje vođeno još od osamdesetih godina: “Mi smo žrtve!” Ta samoviktimizacija je otišla toliko daleko da sad vi imate atmosferu ovdje, kao što se pokazalo i u slučaju Đoković kroz medije, a to je da je cijeli svijet protiv nas. Srpski lideri prosto mobilišu građane na toj emociji”, izjavila je Biserko za N1.

To isto radi i Dodik, govori ona, a poseban problem je što su mlade generacije koje su odrasle na takvoj retorici.

Podsjećamo, nedavano je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji komentarisala slučaj iz Priboja u kojem, tokom proslave, policajac poziva na ponavljanje genocida u Srebrenici.

Kako kaže, nije slučajno da se to dešava upravo tamo, te da se Bošnjačka populacija u BiH i Sandžaku stalno drži u nekoj tenziji.

Posljednja dešavanja povezala je i sa trenutnim međunarodnim konstalacijama, naglasivši kako “Srbija smatra da je ovo historijski trenutak kada može da završi projekat tzv. srpskog sveta.”

“Bošnjaci su još uvijek ciljna grupa koja se targetira, zato što se Sandžak smatra kao jedna tačka u tzv. “zelenoj transverzali”. Pošto su istočnu Bosnu očistili od Bošnjaka početkom devedesetih, Sandžak je ostao još uvijek kao jedna kompaktna cjelina koju naseljavaju Bošnjaci.

Nije slučajno da se to dešava tamo i da te pjesme pjevaju policajci, dakle, državni organ, a ne samo navijači ili radikalne grupe. Dakle, to direktno radi i vrlo važna institucija sistema”, naglašava Biserko za N1.

No, nije slučajno ni to da su Ukrajina i BiH radikalizovane u istom trenutku i na sličan način, nastavlja Biserko. Podsjeća da obje tačke predstavljaju vrlo važnu i fragilnu stratešku lokaciju na kojima Rusija ispituje snagu i koheziju EU u odbrani svojih interesnih sfera.

“Pitanje je koliko EU može da stane na put radikalizaciji koju dnevno promoviše Dodik uz podršku i Beograda i Rusije. Populizacija javne sfere, prije svega, targetira Bošnjačku populaciju u regionu. To nije samo dio folklora ili poricanja zločina”, upozorava sagovornica N1.

Navela je i to da Srbija nije završila rat, samo ga vodi drugim sredstvima – diplomatskim, ali i raznim drugim. Na ruku joj idu i međunarodne konstelacije, koje ona jako dobro čita, mišljenja je Biserko.

“Srbija smatra da je ovo historijski trenutak kada može da završi projekat tzv. ‘srpskog sveta’, a bošnjačka populacija je već dugi niz godina percipirana kao remetilački faktor. Bila sam nedavno u Sandžaku i mogu reći da se ljudi osjećaju nesigurnije nego prije 10, 15 godina.

Razočarani su da država ništa nije radila na osvjetljavanju zločina koji su se desili početkom devedesetih – naprotiv, sve se to stavilo pod tepih”, objašnjava Biserko.

Dodaje da razočarenje ove manjine proizilazi iz činjenice da nije došlo do njihove integracije u širi politički, društveni i ekonomski kontekst, te da su oni totalno segregirani i izolovani.

Leave your vote

-2 points
Upvote Downvote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.