Hrvatski premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak, u povodu obilježavanja 30 godina Daytonskog sporazuma, kazao kako je “načelo jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo te da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika”.
-Integritet Daytonskog sporazuma počiva na punoj jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ne na dominaciji većine – rekao je hrvatski premijer u svom obraćanju u Daytonu, podsjetivši da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u BiH te da je njihov status zagarantovan ustavom zemlje koji je sam po sebi dodatak Daytonskog sporazuma.
“Prava Hrvata ne smiju ovisiti o demografskim podacima”
-Taj je status poštovan tokom života predsjednika Alije Izetbegovića koji je kao supotpisnik Sporazuma poštivao njegov duh i razumio važnost jednakopravnosti naroda njegove zemlje, Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Nažalost, to se načelo gazi praksom ponavljanog nametanja nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rezultirajući već četvrtim izbornim ciklusom gdje su Hrvati preglasani Bošnjacima i lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika – rekao je Plenković koji učestvuje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.
Naglasio je da “prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koju su branili, izgradili i doprinijeli njenoj budućnosti”, prenosi Hina.
-Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije – kazao je Plenković.
Istaknuo je da se “Hrvatska nastavlja zalagati za istinski politički dijalog, reformu izbornog procesa, funkcionalnost institucija u cilju poštivanje prava sva tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka i ostalih”.
Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe, kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale izbor članova Predsjedništva BiH kao važan problem.
Rekao je da Daytonski sporazum nije riješio sve izazove u regiji, ali je otvorio vrata boljoj i mirnijoj budućnost koju i danas moramo nastaviti štititi i graditi.
-Hrvatska ostaje u potpunosti posvećena očuvanju daytonskog okvira – rekao je Plenković i dodao da mu je čast biti u Daytonu, gradu koji je postao simbol mira kada je Daytonski sporazum označio kraj do tada najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.
Kazao je i da je Hrvatska, država koja se devedesetih oduprla agresiji, zaštitila suverenitet i odigrala ključnu ulogu u oblikovanju mira u regiji u tim godinama, “pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana nije samo branila svoj teritorij nego je i doprinijela gradnji mira izvan svojih granica”.
-Važno je podsjetiti da neovisnost BiH ne bi bila moguća bez iskrene i odlučne potpore hrvatskog naroda u BiH koji u toj zemlji živi stoljećima – rekao je Plenković i istaknuo da je Hrvatska bila saveznik BiH tokom rata.
“Bez Hrvatske, BiH se ne bi odbranila”
-Tokom cijelog rata, Hrvatska je ostala čvrst saveznik Bosne i Hercegovine -rekao je Plenković i dodao da je “Hrvatska pružila utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uključujući Hrvate i Bošnjake, uz istovremenu brigu za do pola miliona vlastitih raseljenih osoba te da je sva vojna i humanitarna podrška za obranu, uključujući opskrbu Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), bila dopremljena isključivo preko hrvatske teritorije”.
-Bez Hrvatske, Bosna i Hercegovina teško bi održala svoju odbranu od agresije kojoj je bila izložena više od tri godine – rekao je Plenković.
Također, nastavio je, uloga Hrvatske u osiguranju mira “nije bila slučajna, već kritična i neizostavna”.
-Naše vodstvo, vojne akcije i diplomatski angažman pomogli su okončati rat i utrli put obnovi i pomirenju – rekao je šef hrvatske vlade i ponovio da Hrvatska ostaje u potpunosti opredijeljena za poštivanje odredbi Daytona te je danas “najsnažniji podupiratelj BiH na njenom evropskom putu”.
Kazao je i da Hrvatska, “kao ponosna članica Evropske unije i pouzdan saveznik unutar NATO-a, ostaje jednako predana stabilnosti i evropskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”, ističući da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan za dugoročni mir u Evropi i za snagu NATO-a.
