U Zagrebu je održana sjednica Hrvatskog sabora.
Na dnevnom redu je bila rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o održivoj upotrebi pesticida u drugom čitanju, čiji je predlagatelj Vlada RH.
S obzirom na to da je premijer Andrej Plenković potvrdio rekonstrukciju Vlade, pretpostavlja se da će zastupnici imati komentara na ovu veliku najavu i promjene koje slijede.
Na slobodnom iznošenju stajališta prvi je bio zastupnik Mosta Mir Bulj.
“Skandalozno ponašanje ambasadora Hrvatske Hidajeta Biščevića u Srbiji, maltretira hrvatske političke predstavnike, očito po nalogu šefa diplomatije i Plenkovića.
Ovo je presedan u vanjskoj politici, da u Srbiji godinama maltretira nepolitičke predstavnike, Žigmanova. Hidajet je postao veliki Hrvat, Žigmanov je najveći protivnik Vučića. I on ga kritizira zašto se ne uvlači tom Vučiću, šegrtu četnika Šešelja.
Zamislite da srpski ambasador kritizira tako Pupovca, a sebi prima ratne zločince. Zamislite, da Hrvat nema niti jednog predstavnika u parlamentu, mi imamo 3 predstavnika srpske nacionalne manjine. Bez obzira na bilateralan sporazum sa Srbijom, tamo se to ne poštuje.
Biščević sotonizira Žigmanova što se ujedinio s političkim strankama u Vojvodini, pa bit će da je trebao koalirati s Vučićem. S vama u vladajućoj većini upravlja Pupovac, gospodo iz HDZ-a. Što vam radi ambasador na čelu s Grlićem Radmanom”, vikao je Bulj, piše dnevno.hr.
Stjepo Bartulica se pita kome služi Hrvatska Vlada?
“Nije bitno tko će biti novi ministri, a tko će otići. Stare prakse će se nastaviti, to će nas koštati. Ovih dana sam uputio službeno pitanje Berošu oko naručenih doza cjepiva, po kojim uvjetima i broj doza koje će Hrvatska primiti do kraja 2022. godine. Kome? Tko će se cijepiti?”, upitao je Bartulica.
Karolina Vidović Krišto kaže, Hrvatskom vladaju strukture koje Hrvatsku ne žive i ne zanima ih standard građana.
Idući je za govornicom Marijan Pavliček iz Suverenista.
“Broj Hrvata je 57,900 u Srbiji, tamo Hrvati nisu dizali oružanu pobunu, nisu tražili da se dijelovi Vojvodine pripoje Hrvatskoj. Tamo su Hrvati građani zadnjeg reda, unatoč potpisanom sporazumu. Predstavnici srpske zajednice imaju tri zajamčena zastupnika u Saboru, nekoliko stotina vijećnika.
Hrvati u Srbiji imaju jedno veliko ništa. 2018. u Bereku kraj Sombora cijela generacija učenika odlučila se na nastavu na hrvatskom jezikom, na njih je krenula hajka. Hrvatska diplomacija nije reagirala. Ako je netko sukriv za loš položaj Hrvata u Vojvodini, onda je to hrvatska diplomacija.
Sramotno je da Biščević na božićni domjenak ne pozova Demokratski Savez Vojvodine. Očekujem da ga resorni ministar dovede u red”.
Zastupnica Anka Mrak Taritaš u ime Centra i Glasa govorila je o rastu cijena.
“Građani su navikli na stresove, korona, potres, rat u Ukrajini, živimo sa stalnim nemirom. Jedna od stvari koje to uzrokuju su i cijene.
Svaki utorak se mijenjaju, to dođe kao neka vrsta lutrije, koji će brojevi biti izvučeni ovaj tjedan, a cijena uglavnom raste, niti jedno smanjenje nije dugotrajno.
Ove sedmice još jedno poskupljenje. Bila su druga vremena, no zgodno se s nostalgijom prisjetiti da je eurosuper 1999. godine bio četiri kune, 2018. pisale su se analize hoće li gorivo prijeći psihološku granicu od 11 kuna, a danas neki analitičari najavljuju i 15 kn, uz intervencije Vlade.
Rekordnu cijenu barela smo doživjeli u srpnju 2008. a benzin je koštao 9,75 kn. Barel je bio 40 posto skuplji, a gorivo 20 posto jeftinije. U čemu je štos? Zašto je gorivo tako skupo? Ulogu ima i tečaj dolara koji je porastao. Logično je da neizvjesnost oko situacije u Ukrajini utjecala na tržište.
Pa nije gorivo luksuz. Najviše me smeta zašto su cijene goriva u Hrvatskoj više nego u susjednim zemljama, osim eventualno Italije? U nekima su predizborna vremena, neke su u EU, no imaju jefitnije gorivo”, rekla je Mrak Taritaš.
