Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine na današnjoj hitnoj sjednici povodom agresije na Ukrajinu, a njegov govor prenosimo u cijelosti.
“Koristim ovu priliku da vam se obratim ne kao predsjedavajući Predstavničkog doma, ne kao zastupnik, već kao čovjek. Smatram da je ljudski i civilizacijski priznati da je ovo što Ruska Federacija radi u Ukrajini ničim izazvan čin agresije. To nije samo moja ocjena, to je ocjena skoro cijele planete.
To nije prvi kako neki tvrde – to je drugi napad na međunarodni poredak i međunarodno priznate države na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Prvi se dogodio 90ih godina prošlog stoljeća, kada je izvršena agresija na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Zbog toga se nadamo da Kijev neće biti izložen dugogodišnjoj opsadi, razaranju i ubijanju civila i djece kao što je bilo Sarajevo. A postoji velika sličnost u onome što sada gledamo da se dešava u Kijevu i u cijeloj Ukrajini.
Od adekvatne i konzistentne reakcije demokratskig svijeta će ovisiti da li ce Harkov, Odesa, Herson i Mariupolj proći kroz iste patnje, genocid, urbicid, egzodus stanovništva, etnička čisćenja, ubijanja i masovne zločine kroz koje su pred očima čitavog svijeta prošli Srebrenica, Višegrad, Foća, Prijedor, Goražde, susjedni Vukovar i mnogi drugi gradovi.
Svijet je agresiju na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine dugo vremena nijemo posmatrao, uveden je embargo na uvoz oružja, ali Bosna i Hercegovina se uspjela odbraniti i očuvati svoj teritorijalni integritet i suverenitet. Sada je Zapad mnogo angažovaniji. Ukrajinski narod nema embargo na oružje i ima podršku cijelog slobodnog i demokratskog svijeta.
Na toj ispravnoj strani historije jeste i mora ostati i Bosna i Hercegovina, jer kada je riječ o borbi između dobra i zla onda nema i ne smoje biti bilo kakve kalkulacije. Dobro je dobro. Zlo je zlo.
I oni se jasno razlikuju, tu nema sredine. Nema neutralnosti kada birate između civilizacije i barbarstva. Neutralnost u takvim situacijama nije ništa drugo nego providno licemjerje i kukavičluk.
Nažalost, neki političari u Bosni i Hercegovini odlučili su zauzeti neutralan stav i time su se de facto staviti na pogresnu stranu historije zajedno sa Bjelorusijom, Sjevernom Korejom, Eritrejom i Sirijom.
Budimo sigurni da ce čovječanstvo ovo zapamtiti i da će historija posebno zapisati one koji su pokušali opravdati rušenje međunarodnog poretka civilizacijskih vrijednosti.
Čak je i Švicarska koja je tradicionalno stoljećima neutralna zemlja, ovaj put odlučila uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i osuditi čin agresije na međunarodno priznatu državu Ukrajinu.
Iskreno se nadamo da će prevladati razumijevanje da je agresija jedne države na drugu državu relikt mračne prošlosti i da u međunarodnoj politici ne može i ne smije vrijediti zakon jačega. Jer ako to dopustimo, vraćamo se u prirodno stanje koje engleski filozof Tomas Hobs definira kao „rat svih protiv svih“. Takva vrsta sukoba u 21. stoljeću dovela bi civilizaciju do uništenja.
Zato svi zajedno trebamo osuditi svaki napad na bilo koju međunarodno priznatu državu. Time štitimo sami sebe i pravo na našu slobodu. Jer međunarodni poredak danas počiva na dva načela.
Prvo, na načelu nepovredivosti granica. I drugo, na načelu poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država i to svi – bez izuzetka moraju poštovati ili rizikuju da budu biti izopčeni iz svih institucija i oblika saradnje u savremenom demokratskoom poretku.
Povelja Ujedinjenih naroda poznatija i kao „Ustav planete Zemlje“ u članu 2. stav (4) zabranjuje „upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti svake države.“
Također, Helsinški završni akt iz 1975. godine, koji predstavlja temelj evropske i međunarodne sigurnosti, zabranjuje povredu granica i garantuje teritorijalnu cjelovitost država.
Ako ste imali bilo kakvu sumnju u vezi ovoga što Ruska Federacija kao sljednik Sovjetskog saveza čini u Ukrajini dovoljno je citirati jednu rečenicu iz člana 4. Helsinškog završnog akta koja glasi: „Države sudionice će se suzdržati od toga da teritorij druge države podvrgnu vojnoj okupaciji ili drugim mjerama prisile suprotnim međunarodnom pravu. Niti jedna takva okupacija ili prisvajanje neće biti pravno priznato“.
Dakle, međunarodno pravo jasno ukazuje da u Ukrajini trenutno svjedočimo činu vojne okupacije, odnosno agresije. Ne smijemo se praviti da to ne vidimo. Šutnja na takve postupke, isto je što i odobravanje.
Imajući u vidu navedeno, mislim da svi organi vlasti Bosne i Hercegovine trebaju zauzeti jasne političke, pravne i diplomatske stavove. Nikakva igra riječi i takozvana „neutralnost“ neće umanjiti našu obavezu i odgovornost prema narodu Ukrajine.
Pravni osnov za postupanje institucija Bosne i Hercegovine uopšte nije sporan. On postoji u više zakona, strategija i međunarodnih akata koje smo potpisali i ratificirali. Važna je politička volja i opredijeljenost.
Stoga vas pozivam da prihvatite zaključke koji budu proizašli iz ove rasprave, kako bi sve institucije Bosne i Hercegovine, svaka iz svoje nadležnosti, poduzele mjere s ciljem pružanja pomoći Ukrajini i njenim građanima.
Dok sam bio predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u roku od sedam dana upućivali smo materijalnu i humanitarnu pomoć u svim dijelovima svijeta gdje god se desila neka veca nesreća. Od Albanije, Grčke, Hrvatske, Turske i tako dalje. Zašto isto ne bismo uradili i sa Ukrajinom?
Neko će mozda reći kakve koristi Ukrajina ima od pomoći male Bosne i Hercegovine. Da, mi jesmo mala država. Grad Kijev samostalno ima stanovnika koliko cijela Bosna i Hercegovina.
Površina Ukrajine je čak 12 puta veća od površine Bosne i Hercegovine. Ali ovdje se ne radi o tome. Ovdje je riječ o simbolici. O porukama koje šaljemo svojim građanima i cijelom svijetu.
Ako se u svakom dijelu svijeta ne budemo zauzeli za slobodu i demokratiju, onda te vrijednosti nećemo moći zagovarati ni u svojoj zemlji. Ovdje se radi o izboru da li smo na strani 150 civiliziranih i demokratskih država svijeta koje su jasno osudile agresiju i odlučile pomoći Ukrajini ili ćemo biti zajedno sa Bjelorusijom i Sjevernom Korejom. Razlika je ogromna.
Svi pomno pratimo razvoj dogadjaja u Ukrajini, ali vec sada mozemo kazati da ce hrabrost i otpor ukrajinskog naroda, baš poput hrabrosti bosanaca i hercegivaca koji su odbranili BiH ostati upamćeni kao primjer borbe za ljudsko dostojanstvo i slobodu.
Slava Ukrajini!”, poručio je Zvizdić.
