Izjava predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati ugovor o pridruživanju Finske i Švedske sve dok se ne promijeni izborni zakon u BiH izazvala je cijeli niz reakcija u zemljama članicama NATO-a koje su odmah reagirale i tražile pojašnjenje od hrvatske Vlade, a i tokom dana vodile su se diskusije iza zatvorenih vrata na kojima su pokušali sagledati Milanovićev stav.
Prvi su, naravno, reagirali Finci, a potom i Šveđani.
Sa finskim ambasadorom u Hrvatskoj, ali i u BiH, koju pokrivaju nerezidencijalno iz Zagreba, Kalleom Kankaanpääom novinari Večernjeg lista su razgovarali o reakcijama na izjavu Milanovića, finskom putu u NATO, ali i stavovima o BiH, s kojom ih je Milanović doveo u korelaciju.
Kako tumačite izjavu predsjednika Milanovića?
“Ne mogu je komentirati, ali bih htio naglasiti da u Finskoj trenutačno traju vrlo aktivne javne i parlamentarne rasprave o promjeni situacije oko sigurnosne politike. Vlada je nedavno usvojila izvješće o promjenama u sigurnosnom okruženju i dostavila ga parlamentu na razmatranje.
Izvješće ocjenjuje temeljne promjene u vanjskoj i sigurnosnoj politici Finske nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali ne uključuje zaključke niti predstavlja nove smjernice sigurnosne politike.
Pretpostavljamo da će rezultat rasprave biti gotov do maja.
A onda je na predsjedniku i na vladi da donesu zaključke, a po svemu sudeći, vrlo je vjerojatno da će Finska tražiti članstvo u NATO-u”.
Kolika je podrška pridruživanju NATO-u?
“Po najnovijoj anketi više od 60 posto Finaca je za ulazak u NATO, a više od polovine parlamentaraca je javno izreklo svoj stav da žele našu državu u Savezu.
Iako nismo članica, godinama smo NATO partneri, naša je suradnja čvrsta i bliska, a neprestano produbljujemo i veze. Finska je sigurnosno uporište u regiji, imamo respektabilne obrambene snage i već blisko sarađujemo s NATO-om.”
Zanimljivo, ta je podrška ipak manja nego podrška u Hrvatskoj gdje čak 77 posto ispitanika želi vidjeti vašu zemlju u NATO-u. Kolika je bila potpora za NATO u Finskoj prije ruskog napada na Ukrajinu?
“Prije godinu dana ona je iznosila 26 posto. Porast potpore je bio dramatičan i brz”.
Kakvi su odnosi s Hrvatskom i je li ovaj Milanovićev istup išta promijenio?
“Hrvatsku smatramo vrlo dobrim partnerom u EU te cijenimo suradnju o okviru NATO-a. Naš ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto odmah je nazvao hrvatskog ministra Gordana Grlića – Radmana i imali su konstruktivan razgovor.”
Smatrate li da Hrvatska i dalje podržava ulazak Finske u NATO?
“Apsolutno. Svi kontakti koje sam imao s hrvatskom Vladom i sa Saborom, i prije i poslije Milanovićeve izjave, uvjerili su me da Hrvatska ima vrlo pozitivan stav o mogućem finskom priključenju NATO-u.”
Neke parlamentarne stranke dale su naslutiti da će iskoristiti Milanovićevu izjavu i stav za raspravu u Saboru.
“To je dio demokratije”.
“Jeste li do sada u bilo kojoj drugoj državi imali ovakav slučaj “iskakanja” iz jednoglasne potpore vašem ulasku u NATO?”
“Nismo, ali razumijem da u svakoj demokratskoj zemlji postoje političke stranke i frakcije koje su protiv mnogo stvari. To je dio demokratije, slobode govora i mišljenja.
Ljudi imaju pravo biti protiv nečega. Ali bitno je što govori većina”.
“Jasan je kontekst pokretanja rasprave o članstvu u NATO-u, no nije li vam dovoljno već to što ste bliski partner sa Savezom? Tjera li vas netko u NATO?”
“Kako NATO ima politiku otvorenih vrata, tako i Finska ima “NATO opciju”.
Ona je navedena u programu finske vlade, s objašnjenjem da će se ta opcija uvijek razmatrati u kontekstu realnog vremena, uzimajući u obzir promjene u međunarodnom sigurnosnom okruženju.
Sigurnosna situacija se dramatično promijenila napadom Rusije na Ukrajinu 24. februara, taj čin i događanja smatramo toliko ogromnom promjenom u sigurnosti da moramo pokrenuti diskusiju.”
O izbornom zakonu
Milanović je povezao izmjenu izbornog zakona u BiH s Finskom, kao trgovanje ili kao politički dogovor. Ima li ičega drugoga u pozadini te poveznice? Konkretno, podržava li Finska promjenu izbornog zakona u BiH?
“Pratim vrlo pozorno proces izborne reforme. Finska podržava promjenu izbornog zakona u BiH tako da on ispuni sve međunarodne standarde i da se izbjegne bilo kakva diskriminacija”.
Je li za Finsku Daytonski sporazum i sve što proizlazi iz njega, jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – i dalje osnova funkcioniranja BiH?
“Naravno. Dayton je baza, i to dobra baza, koja daje bosanskohercegovačkim političarima da grade državu i mogli bi napraviti mnogo više nego do sada.
Finska ima dobre odnose s BiH i voljeli bismo je vidjeti kao uspješnu zemlju koja napreduje na europskom putu i u tome je u potpunosti podržavamo”.
