Haris Silajdžić otklonio sve dileme i sve zvanično potvrdio: “Za Predsjedništvo BiH se neću kandidirati, reforme nakon izbora odredit će sudbinu zemlje”

Bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je za Klix.ba da ostaje pri svojoj ranijoj odluci da se neće kandidovati za člana kolektivnog šefa države.

“Ostajem pri onome što sam već rekao – neću se kandidirati za člana Predsjedništva BiH. Vrijeme je za novu generaciju.

Pitanje koje se odnosi na političku situaciju u zemlji prenio bih na postizborni period kada vjerovatno predstoje pregovori o reformama tokom kojih se može dovesti u pitanje ne samo integritet i donja crta Dejtonskog sporazuma nego i mir u zemlji”, izjavio je.

Dodao je i da problematiziranje, naprimjer, ustavnog osnova na kojem počiva imovina države BiH automatski znaci početak teritorijalnog uspostavljanja velike Srbije na račun integriteta Bosne i Hercegovine.

Priča o potencijalnoj kandidaturi Harisa Silajdžića se pokrenula nakon što je predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić rekao da će do 3. jula, kada je rok za predaju lista kandidata, izaći sa zvaničnom odlukom.

On je kazao da prema dosadašnjim razgovorima koji su vođeni unutar stranke, jedan dio članova podržava Harisa Silajdžića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH dok drugi dio smatra da se upravo on (Semir Efendić) treba naći na toj listi kao kandidat.

Tragom svih ovih izjava i špekulacija i Radio Sarajevo je kontaktiralo dr. Silajdžića koji im je kratko kazao:

„Što se kandidature tiče, sve sam već rekao“, poručio je Silajdžić.

Dr. Haris Silajdžić je rođen 1. oktobra 1945. U Sarajevu. Sin je uvaženog sarajevskog alima, hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića.

Doktor je historijskih nauka. Držao je predavanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta.

Kao član Stranke demokratske akcije obavljao je dužnost prvog ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine (1990.-1993.) i kasnije premijera Vlade Republike Bosne i Hercegovine (1993.-1995.) za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Uz predsjednika Aliju Izetbegovića, podnio je najveći teret ratnog liderstva napadnute i dobrim dijelom okupirane zemlje.

Poslije razlaza sa SDA, 1996. godine je osnovao Stranku za BiH.

Od 1997. godine obavljao je dužnost dopredsjednika Vijeća ministara BiH.

Nakon povratka u politiku, od 6. novembra 2006. do 10. novembra 2010. godine obavljao je dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon izbora 2010. godine povukao se iz aktivne politike.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.