Jako zabrinjavajuće informacije u vezi Bosne i Hercegovine iz Evropske unije: Dobili smo najgore ocjene!

Vijesti

Bosna i Hercegovina dobila je najgore ocjene u izvještajima za svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama koji je objavila Evropska komisija (EK).

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku.

Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe predstavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket se odnosi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Izvještaj koji se tiče BiH, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona – javlja Glas Amerike.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je “nazadovanje” u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale “slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom”.

“Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana”, ocjenjuje se u izvještaju koji je posveċen BiH,

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost “selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije”.

Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je “podložna političkom uplitanju” a finansijske istrage i zaplijena imovine su, prema nalazima, “uglavnom neefikasni”.

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH “primjenjivala povlašteni tretman” za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocenjuje kako su potrebne “hitne aktivnosti” na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je BiH pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocenjuje se da je potrebno da zemlja obezbjedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

“Ovo zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smeštanje prihvatnih centara”, navodi se u izvještaju.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, BiH kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

“Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od pretnji i nasilja obezbeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u obezbeđivanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja”, stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, “gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju”.

Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, BiH nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

“Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. BiH se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama”, ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Leave your vote