Prve riječi Valentina Inzka nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida: “Svjedok sam raznornog učinka nedostatka priznanja”

Prve riječi Valentina Inzka nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je danas dopune u Kaznenom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. U odluci koju je dostavio institucijama BiH naveo kako “pomirenje ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti”.

“Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina, onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću, predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose. Sve ovo šteti izgledima za sigurnu i mirnu budućnost BiH”, naveo je Inzko.

“Svjedok sam raznornog učinka nedostatka priznanja”

Dodaje kako je “već nekoliko godina svjedok razornog učinka koji po društvo imaju nedostatak priznanja, odgovornosti i pravne zaštite za žrtve masovnih zločina i sistematskih zlostavljanja”.

“Negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebice su opasniu zemlji poput BiH, koja je u svojo nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tijekom brutalnog i krvavog sukoba. Dvadeset i pet godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, odnosno otovreno negiranje genocida i ratnih zločina, česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je Inzko.

Podsjetio je kako je u rezoluciji 96 (I) od 11.12.1946. godine Generalna skupština UN-a naglasila da je genocid zločin po međunarodnom pravu koji je u suprotnosti s duhom i ciljevima UN-a i koji civilizirani svijet osuđuje. Zločini počinjeni u BiH tijekom rata, naglašava, uključujući i posebice zločine počinjene na području Srebrenice, dobro su dokumentirani.

“Negiranjem genocida i drugih zločina po međunarodnom pravu, uslijed kojeg se negiraju i pravomoćne sudkse odluke, ugrožavaju se vladavina prava. Takvo negiranje predstavlja prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja, putem otvorenog uskraćivanja suosjećanja i empatije prema boli i patnji žrtava. Njime se krši pravo na ljudsko dostojanstvo, čime se narušava javni red i mir te onemogućava kohezija među etničkim i vjerskim zajednicama u BiH”, kazao je Inzko.

U tom smislu, dodaje, ova dopuna ima za cilj riješiti da pravni okvir BiH ne nudi odvraćajući odgovor na takve oblike govora mržnje.

“Konkretno govoreći, tim okvirom ne obrađuje se govor mržnje koji se manifestira kroz negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pa i čak i onih zločina, pa čak i onih zločina koji su presuđeni od strane domaćih i međunarodnih sudova. Stoga je nužno da se takva djela – koja štete ne samo pojdincima već i društvu u cjelini – sankcioniraju i suzbijaju dok kazneno pravo u tu svrhu nudi svoje instrumente. Iskreno se nadam da dijelite moje mišljenje da će se ovom dopunom unaprijediti izgledi za trajni mir i stabilnost. Vaša saradnja u njezinoj provedbi bit će od ključnog značaja u predsotjećem razdoblju”, poručio je Inzko.

Pismo je uputio članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji, te predsjedavajućim Predstavničkog doma i Doma naroda PSBiH, Borjani Krišto i Bakiru Izetbegoviću.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.