Akademik Suad Kurtćehajić dao jasne upute: Uključiti pojam bosanskog identiteta u Ustav BiH

Posljednje Vijesti

Akademski diskurs o temi “Put ka bosanstvu“ održan je u Sarajevu u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban“ (BANUK).

Kako je saopćeno iz te akademije, njen predsjednik Suad Kurtćehajić je u uvodu kazao je da u Bosni i Hercegovini imamo tri imenovana naroda, Bošnjake, Srbe i Hrvate, koji su dejtonskim ustavom stavljeni u istu ravan s drugim narodima i građanima BiH, ali nemamo izgrađenu bosansku naciju koja označava pripadnost državi, a ne ugrožava etničku pripadnost.

– Moderne teorije nacija sve više definišu naciju kao zajednicu građana jedne države. U tom smislu bi bosanstvo bila odrednica za sve državljane Bosne i Hercegovine koji osjećaju pripadnost svojoj državi Bosni i Hercegovini bez obzira na to imaju li prebivalište tu ili ne, a istovremeno to ne bi smetalo da se očuvaju etnički identiteti (Bošnjak, Srbin, Hrvat, Albanac, Jevrej itd.), koji ljude vežu kroz zajedničke običaje, kulturu, jezik, historiju, prostor, vjerovanje.

Nacija i narod bi se u tom smislu tretirale kao dvije odvojene kategorije – rekao je akademik Kurtćehajić.

Bosanstvo je osjećaj

Predavač na današnjem događaju, potpredsjednik BANUK-a Aleksandar Knežević, predlaže uspostavu projekta “Put ka Bosanstvu“ s ciljem širenja kulture bosanstva i uključivanja pojma bosanskog identiteta u Ustav države.

On kaže da treba razlikovati naciju (državu) i etničke grupe (narode).

– U državi žive etničke grupe (narodi), nacionalne manjine, kao i oni koji se osjećaju samo kao građani. Na svijetu ima nešto oko 200 nacija (država), a preko 5.000 etničkih grupa (naroda).

Nažalost, u Daytonskom mirovnom sporazumu, ne spominje se naziv stanovnika države Bosne i Hercegovine – Bosanac, nego samo nazivi etničkih grupa.

Ljudi se ne prepoznaju po državi u kojoj žive. Bosanstvo je osjećaj pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, državi rođenja ili državi doseljenja. Pri tome bosanstvo ne znači ni odricanje ni zamjenu za osjećaj pripadnosti bošnjačkoj, hrvatskoj, srpskoj ili bilo kojoj etničkoj grupi ili nacionalnoj manjini – istakao je Knežević.

On smatra između ostalog da u Ustav BiH treba ugraditi državljanstvo građanina – Bosanac.

Na popisu stanovništva treba uvesti rubriku nacionalnost da bi se dala mogućnost da se građani Bosne i Hercegovine izjasne kao Bosanci, uz rubriku narodnost, bez obzira na to što će neki u okviru rubrike nacionalnost, navesti svoju etničku pripadnost misleći da nacionalno pripadaju susjednim državama.

Građani, bez obzira na osjećaj pripadnosti određenoj etničkoj grupi (narodu), svoja prava traže unutar političkog sistema njihove države, saopćeno je iz BANUK-a.

Leave your vote