Elektorski model je zastarjeli i u biti ne poptpuno demokratski sistem jer ne možete pretpostaviti da će izborna volja glasača doista biti realizirana putem njihovih predstavnika, navodi u analizi ovog sistema bh. novinar s američkom adresom Erol Avdović.
U osvrtu na elektorski model, jedan od predloženih u pregovorima o izbornoj reformi u BIH, Avdović kaže da je to relikvija iz 18 stoljeća i ne može biti jedan od stubova demokratije u 21 vijeku.
Nemoguće u BiH
“Povremeno su elektori (Electoral College) jedva izglasali američke predsjednike kao 1960. godine kada je John Kennedy pobijedio Richarda Nixona sa manje od 120.000 glasova. Elektori su ponekad propustili da glasaju za kandidate kojima su se obavezali…
PUNO JE LOŠIH PRIMJERA.
Kao kada je jedan elektor obećan za Michaela Dukakisa umjesto toga glasao za potpredsjedničkog kandidata Lloyda Bentsena 1988. Elektori ne poštuju uvjek obećanja i obaveze.
Na takvu “duplu lojalnost” računao je i Donald Trump i umalo da smo 6 januara 2021. imali krvavu revoluciju 2, navodi Avdović.
Dodaje da su američki novinari to 2020. i ovako opisali: “Većina nas ima laptope, ali u eri pametnih telefona glasamo po sistemu koji je osmišljen kasnih 1700-ih, kada su SAD bile samo 13 bivših kolonija – i uznemirujuće, veliki dio stanovništva nije imao pravo glasa.
Totalno neprimjerno.
RAZOČARANI AMERIKANCI Možete označiti glasački listić, pritisnuti ekran osjetljiv na dodir ili povući polugu, ali zapravo ne glasate za predsjednika ove godine (2020) pisao je US Today ali i drugi američki mediji uoči predsjedničkih izbora 2020. ali i ranije jer taj problem koji opstaje u US politici.
„Elektorski koledž je bizaran i zastarjeli sistem koji danas efektivno lišava prava glasa mnoge Amerikance, a čini da samo dio američkih država ostanu relevantne na predsjedničkim izborima.” (US Today)
“Electoral College i u najboljem slučaju oduzima glas američkim glasačima: Elektorsko glasanje je “zastarjela ustavna odredba koja otima Amerikancima glasove i izaziva potencijalnu noćnu moru za izbore,” napisao je na dan izbora 3. novembra 2020. Lee Michael Katz za US Today.
Tačno. “To je kombinacija osmišljena za razočaranje u najboljem slučaju i za predstojeću izbornu katastrofu 2020. u najgorem slučaju,” analizirali su američki novinari.
I onda smo doista ušli u legalnu i medijsku noćnu moru; od novembra 2020. do januara 2021. kao reporter gotovo svakodnevno izvještavo sam o tome BOSNA KAO EKSPERIMENTALNI POLIGON sad, Amerika (SAD) koja ima 330 miliona stanovnika u Kongresu ima 435 zastupnika i 100 senatora – pa je ukupni broj elektora 538.
No, kako se došlo do toga, da u maloj Bosni i Hercegovini, koja ima nešto više od 3.5 miliona stanovnika, da bi mogla imati “300 elektora”?
“Interesantne su brojke, iako čude”, navodi Avdović.
Zaključuje da je “jedini razlog što je Dragan Čović navodno odbio elektorsko glasanje demografski faktor – jer je iseljavanje Hrvata najveće tamo gdje vlada njegov HDZ”.
“Dugorčno se broj elektora mijenja (i u Americi) shodno rastu ili padu stanovništva.
Čović uostalom misli samo na sebe. OPET BRZOPLETE IZJAVE Sve u svemu elektorsko glasanje je neprimjerno za BiH ili bilo koju drugu evropsku zemlju.
Krajnje kontroverzno za 21. soljeće uopće; uostalom do danas SAD imaju problema s svojim izbornim sustavom i diskriminacijom pojedinih glasača.
Ovo nije demokratski produkt za izvoz u BiH. Gabriel Escobar je opet kao i u slučaju zagovaranja “otvorenog Balkana” zaletio: krajnje brzopleto rekao je za AJB da se SAD zalažu za elektorski izborni sistem u BiH?!
US ambasador Michael Murphy izgleda mi puno obazriviji i oprezniji. Neznana (vojna ili neka druga) strategija oko i zbog Ukrajine je nešto drugo?
To ponovno “približavanje Bošnjaka i Hrvata” na temeljima Washingtonskog sporazuma 1994. nije sasvim jasno u svim svojim elementima. Ali egzaktna pitanju su tu”, zaključio je Avdović.
