“Volio bih biti u Lavovu”, rekao je Philippe Sands iz svog ureda u Londonu.
“Zbog mog odnosa s ljudima koje poznajem i koji sada tamo žive. Tamo je rođen i moj djed koji je pobjegao kao desetogodišnjak. Željeznička stanica u Lavovu je ista željeznička stanica s koje je moj djed pobjegao od Rusa. Historija se samo vrti u krug.”
Vodeći međunarodni advokat koji je djelovao kao savjetnik za Solomonske otoke, Gruziju i Gambiju na međunarodnom sudu pravde, govorio je o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
Ubrzo po početku rata u Ukrajini on je u mediju Financial Times rekao kako je, iako podržava najavljene istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, potrebno pokrenuti i hitnu istragu za zločin agresije.
Sands je, govoreći o značaju pokretanja istrage dok još rat traje, rekao kako različite zajednice čine što mogu. Liječnička pruža medicinsku pomoć, političari sankcijama, drugi peticijama, a advokati imaju zakon. Prema njegovim riječima to je ono što ljudima pogođenim ratom to daje nadu.
– Kao drugo, daje im sredstvo delegitimiranja ponašanja. Treće, ako cijela Ukrajina padne, u toku su postupci koji će sadašna, postojeća, zakonita vlada Ukrajine moći pokrenuti. I kao četvrto, u nekom trenutku će se postići dogovor i to Ukraje daje puno više uticaja.
ICC istražuje zločine protiv čovječnosti i ratne zločine ali je on istakao kako je potrebno uspostaviti i poseban sud za istragu zločina agresije.
– U teoriji ICC ima nadležnost za sve ratne zločine, ali je 1998. godine donesen statut u kojem se ovoj instituciji ne da nadležnost nad zločinom agresije jer su se određene velike sile brinule da će se to okrenuti protiv njih.
Poteškoća sa zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima je u tome što morate pokazati izravnu vezu između djela koje predstavlja zločin i počinitelja.
Usredotočujući se na zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, završit ćete za sedam godina na suđenjima ljudima nižeg ranga. A veliki je problem što vođenje ilegalnog rata nikada neće izaći pred lice pravde.
Zato sam napisao da bi samo istrage o ratnim zločinima mogle završiti kao sredstvo za oslobađanje glavnog čovjeka.
Međutim, on navodi kako bi se formiranju ovakvog suda mogle usprotiviti dvije vlade – britanska i francuska.
– To nema veze s principom, već sa strahom od presedana i šta bi se njima moglo dogoditi. Moramo potrošiti puno vremena da ohrabrimo britansku i francusku vladu da razmisle o tome žele li oni biti ti koji će pustiti da se Putin izvuče zbog vlastitog straha da će biti izvučeni pred neki sud u budućnosti.
Osvrnuo se i na to što je američki predsjednik Biden nazvao Putina ratnim zločincem posumnjavši u mudrost njegovih riječi.
– Mislim da se može reći da Putin vodi rat koji je nezakonit. Za to nema zamislive odbrane ili opravdanja u zakonu. Ali da li bih rekao da je Putin ratni zločinac?
Ne. Nisam siguran da je predsjednik Biden s posebnom pažnjom birao riječi. Je li rekao da je prekršio Ženevsku konvenciju? Ne sviđa mi se u potpuno što se takve naljepnice dodjeljuju određenim pojedincima.
Prokomentarisao je i izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je govorio da se “događa genocid nad Ukrajincima”.
– Mislim da je to iskoristio u političkom smislu. Na temelju onoga što sam vidio, nema genocida nad ukrajinskim stanovništvom u njegovom pravnom smislu. Ne vidim namjeru uništavanja grupe u cjelosti ili djelomično, u smislu konvencije iz 1948. godine, rekao je Sands u razgovoru za The Guardian.
