Vijeće Evrope veoma nedvosmisleno “daje na znanje” političarima u Bosni i Hercegovini: Prestanite ignorisati presude Evropskog suda

Vijeće Evrope zahtijeva od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignorisanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donijete odluke.

U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika dražava članica Vijeće Evrope traži se od vlasti u BiH „da odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminisala diskriminacija po nacionalnoj pripadnosti.“

U Vijeću Evrope podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon opštih izbora u oktobru potpisali koalicioni sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje „ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju sprovođenja sadašnjih presuda“, ali da rezultata nema.

“Čvrsto insistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apelujemo na političke lidere i sve relevantne organe da obezbijede da obaveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata, i da, uz sprovođenje svih neophodnih konsultacija, preduzmu sve potrebne radnje kako bi se obezbijedilo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminisanja diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine,” navodi se u odluci.

Vijeće Evrope podsećaju da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donijeta prije 14 godina i da su do sada, pod ustim zakonskim uslovima, održana četiri izborna ciklusa.

Naglašavajući da takvu praksu Evropski sud za ljudska prava smatra diskriminatorskom, pozivaju političare da ispune data obećanja.

Stalni predstavnici država članica u Vijeću Evrope pozvali su se u odluci i na podnesak Komesarke za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.

Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminatorne odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donijete presude u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH“ i da one sprečavaju mnoge državljane Bosne i Hercegovine da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.

„Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definisani kao „Ostali“, uskraćeno je pravo da se kandiduju na izborima u Predsjedništvu i Domu naroda Bosne i Hercegovine u proteklih 28 godina.

To uključuje nacionalne manjine koje su vijekovima živele u Bosni i Hercegovini.“

Ona dodaje da četiri interne rezolucije, mnoge odluke Komiteta Ministara i intenzivan angažman međunarodne zajednice nisu urodili plodom i doveli do ispunjavanja presuda Suda za ljudska prava u ukupno pet presuda koje se bave tim pitanjem.

„Prema mišljenju Komesara, vrijeme je uvek bilo od suštinske važnosti u izvršenju ovih presuda, a negativan uticaj kašnjenja na društvenu koheziju i međuetničke odnose je bio značajan.

Duboko usađeni „etnički ključevi“ u ustavni sistem zemlje, na državnom i entitetskom nivou, tokom godina su pojačali podjele duž etničkih linija, što je negativno uticalo na stanje ljudskih prava u zemlji,“ navela je Dunja Mijatović u podnesku – prenosi N1.

Ona je podsjetila da je Venecijanska komisija upozorila na te rizike još 2006. godine, u mišljenju o ustavnoj reformi iz te godine, u kome je navedeno da pojmovi „konstitutivnih naroda” i „Ostalih” vode do raslojavanja društva i pogoršavanja etničkih tenzija

„Komesar dijeli mišljenje Venecijanske komisije da su oni koji su odlučili da se „isključe“ iz jednog od konstitutivnih naroda svoj „etnički identitet“ zamijenili „identitetom kroz državljanstvo“ i da „ovaj stav treba podsticati, između ostalog, kroz jačanje položaja „Ostalih“ na ustavnom nivou“, navedeno je u podnesku.

Dunja Mjatović je ocijenila da je neizvršenje ovih presuda od strane vlasti doprinjelo daljem pogoršanju situacije u Bosni i Hercegovini i pojačalo etničke podjele.

„Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcionisano poricanje genocida, kao i dugogodišnje podjele u obrazovanju po etničkoj liniji, samo su neke od negativnih posljedica očuvanja sistema zasnovanog na etničkoj diskriminaciji.

Imperativ je da se vlasti fokusiraju na izgradnju države zasnovane na ravnopravnosti građana, a ne na dalje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo,“ navodi se između ostalog u podnesku Komesara za ljudska prava Vijeća Evrope upućenom Stalnim predstavnicima država članica Vijeća Evrope na razmatranje tokom evaluacije primjene presuda Suda za ljudska prava, među kojima je i pet onih koje se odnose na odredbe izbornog zakona i ustava Bosne i Hercegovine, od kojih je najpoznatiji slučaj Sejdić Finci.

Video snimci sa interneta

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.