Zahtjev Šefika Džaferovića u Ljubljani: “Tražimo redukciju Doma naroda na status Vijeća RS”

Posljednje Vijesti

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na konferenciji Evropske narodne stranke u Ljubljani poručio je kako je princip nepromjenjivosti granica ugaoni kamen evropskog mira i sigurnosti.

Podsjetio je da je prije dvije godine, liderskom akcijom kancelarke Merkel spriječena opasna ideja o razmjeni teritorija, čime bi bila otvorena Pandorina kutija.

“Da su teritorijalne aspiracije još uvijek žive pokazao je i famozni non-paper. Ohrabruje što je međunarodna zajednica jednoglasno osudila ideje non-papera”, istakao je Džaferović.

Naše vrijeme je vrijeme kriza, kazao je na početku govora član Predsjedništva Bosne i Hercegovine…

“Najprije smo svjedočili ekonomskoj krizi, zatim migrantskoj i klimatskoj, a sada i zdravstvenoj krizi bez presedana u našoj generaciji. Kriza počinje biti naše permanentno stanje. Više nije novost da živimo u vremenu tektonskih gibanja. To je zorno potvrdilo povlačenje savezničkih trupa iz Afganistana.

Kolaps tamošnjih institucija i prateća humanitarna kriza otvorili su brojna pitanja. Pokazala se ranjivost Evropske unije na globalnoj sceni. Ovih dana obnavlja se diskusija o strateškoj autonomiji Evropske unije. Glasno se ističe potreba EU da bude geopolitički akter, a ne objekt.

Ako govorimo o geopolitičkim ambicijama EU, onda je prvi i najvažniji test upravo Zapadni Balkan. Spomenute globalne promjene već imaju snažan utjecaj na regiju. Pojedini lokalni akteri se nadaju da bi erozija dosadašnjeg poretka mogla otvoriti prostor za velike „promjene“.

To se prije svega očituje u opasnim teritorijalnim pretenzijama”, kazao je Džaferović.

“Prije dvije godine, liderskom akcijom kancelarke Merkel spriječena je opasna ideja o razmjeni teritorija, čime bi bila otvorena Pandorina kutija. Da su teritorijalne aspiracije još uvijek žive pokazao je i famozni non-paper. Ohrabruje što je međunarodna zajednica jednoglasno osudila ideje non-papera, odredivši ih kao prijetnju miru i međunarodnom poretku.

Ali zabrinjava što su se neki lokalni akteri, pa i u Bosni i Hercegovini, usudili otvoreno podržati ideje non-papera. I još uvijek ih nastavljaju promovisati, koristeći sve agresivniju secesionističku retoriku. Oni prijete evropskom miru i prkose međunarodnom pravu, ohrabreni krizom globalnog poretka. Ova pojava je toliko opasna da se ne smije šutjeti o njoj. Jer mir je u pitanju”, kazao je.

Ako Evropska unija želi biti geopolitički subjekt, onda se mora najprije posvetiti ovim procesima, koji ugrožavaju mir u njenom najbližem susjedstvu. Odlučno djelovanje u vlastitom dvorištu ključni je uslov za globalni kredbilitet, dodao je Šefik Džaferović.

“Već decenijama, evropska perspektiva predstavlja najsnažniji okvir za jačanje mira i reformski napredak na Zapadnom Balkanu. Brojni iskoraci su napravljeni zahvaljujući nadi i želji država regiona za članstvom u Evropskoj uniji.

Glavni razlog povećanja tenzija i nestabilnosti u regionu upravo je kriza evropske perspektive. Razlog toj krizi su sve češći glasovi iz nekih država Evropske unije, koji osporavaju ideju proširenja. Konkretna potvrda tog raspoloženja je trenutna blokada Sjeverne Makedonije i Albanije.

Nakon što je duh kompromisa, koji je simbolizirao Prespanski sporazum, izigran, došlo je do jačanja duha isključivosti u regiji”, rekao je član Državnog predsjedništva.

Nedavno je jedan zvaničnik iz Bosne i Hercegovine, na političkom forumu u jednoj evropskoj prijestonici, ustvrdio da Bosna i Hercegovina nikada neće dobiti priliku da postane članica Evropske unije, podsjetio je Džaferović.

“A zatim se, u skladu sa svojom nacionalističkom agendom, obrušio na liberalne vrijednosti Evropske unije. Njegovo ime ne spominjem, jer nije važno.

Ali je važan duh koji simbolizira. Šireći beznađe po pitanju evropske budućnosti, ovakvi akteri skidaju sa sebe bilo kakvu obavezu da poštuju demokratske standarde. Sve češće otvoreno odbijaju provesti 14 preporuka Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu.

Gašenjem evropske perspektive polako se gasi glavni motor pozitivnog kretanja. Ostaje samo besperspektivnost i nepovjerenje, kao plodno tlo za širenje straha i mržnje.

Bosna i Hercegovina podržava Zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, podržavamo regionalnu ekonomsku i drugu saradnju, ali ništa ne može biti zamjena za perspektivu članstva u EU”, kazao je.

Šefik Džaferović je Ljubljani poručio kako ne želi uljepšavati stvari.

“Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće. Državne institucije već nekoliko mjeseci ne funkcioniraju, jer zvaničnici iz entiteta Republika Srpska odbijaju dolaziti na sjednice. Oni tvrde da je razlog tome Inzkov zakon, ali to nije istina.

Zakon kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i poricanje zločina – civilizacijski je zakon. Ovo je evropski zakon. U direktivama Evropske unije, kao i presudama Evropskog suda za ljudska prava, jasno je rečeno da poricanje zločina i veličanje zločinaca nije sloboda govora, već govor mržnje. Inzkov zakon nije usmjeren ni protiv jednog naroda.

On štiti žrtve iz reda svih naroda. Ovaj zakon zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova. Ovaj zakon zabranjuje slavljenje ratnih zločinaca bez obzira na njihovu etničku ili bilo kakvu drugu pripadnost”, kazao je Džaferović.

“Inzkov zakon nije razlog trenutnih blokada u Bosni i Hercegovini. On je samo povod i izgovor. Političari iz Republike Srpske provodili su blokade i mjesecima prije Inzkovog zakona. Provode ih već godinama, iznalazeći razne povode i izgovore.

Jučer su to bile odluke Ustavnog suda koje im nisu po volji; danas Inzkov zakon ili izbor novog visokog predstavnika; sutra nešto drugo.

A pravi razlog i cilj je uvijek isti: blokirati rad države, stvarati predstavu da je ona nemoguća i tražiti njeno rasformiranje, u skladu sa secesionističkom agendom, kojoj nije do mira i napretka, već do nekih ciljeva iz prošlih stoljeća”, dodao je.

Bilo koja država, čiji najviši zvaničnici ne bi dolazili na sjednice, ne bi mogla funkcionisati. Tu nije kriva država, već ti zvaničnici. Jedina razlika između evropskih država i Bosne i Hercegovine jeste što mi nemamo domaći mehanizam za sankcionisanje takvih blokada, istakao je Džaferović.

“Dejtonskim sistemom je zamišljeno da Visoki predstavnik bude instanca koja će utvrđivati odgovornost zvaničnika koji opstruiraju rad institucija, a samim time i provođenje Dejtonskog sporazuma.

Pasiviziranje pozicije visokog predstavnika, čemu svjedočimo već duži period, ili njegovo uklanjanje, koje neki zagovaraju – imalo bi kobne posljedice. Time bi bila poremećena dejtonska ravnoteža.

Brojni mehanizmi blokada i opstrukcija bi ostali u sistemu, a jedini mehanizam deblokade bio bi uklonjen. Ured visokog predstavnika nije nikakav presedan, već nužna pojava u društvima u kojima je došlo do teških kršenja međunarodnog prava.

U Njemačkoj i Austriji je, nakon Drugog svjetskog rata, postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao znatno veće ovlasti od OHR-a, a donosio je i zakone, među ostalim i one na temelju kojih su procesuirani ratni zločinci”, kazao je.

Izgradnja funkcionalne države predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu, dodao je Džaferović.

“U tom smislu, jedna od ključnih inicijativa jeste ona za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Presuda Sejdić-Finci ne traži da se poveća osjećaj zastupljenosti konstitutivnih naroda u Predsjedništvu, kao što neki sugerišu.

Naprotiv, Evropski sud je konstatovao da konstitutivni narodi već imaju više prava od ostalih. Može se čak reći da su privilegovani u odnosu na ostale. Zato je sud zatražio od Bosne i Hercegovine da osiguramo jednaka prava i građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda.

Ako se sada, bez obzira na presudu, kao uslov postavlja dodatno povećanje osjećaja zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, onda ne govorimo o implementaciji presude Suda iz Strazbura, već o promjeni Dejtonskog sporazuma i njegove ravnoteže.

U tom slučaju je onda potrebno i reducirati mogućnosti etničkog veta u parlamentima. Konkretno, nužno je reducirati Dom naroda Federacije BiH na status koji ima Vijeće naroda u RS.

Najveća frustracija nije u osjećaju nezastupljenosti konstitutivnih naroda, već u osjećaju bespomoćnosti većine građana pred činjenicom da etnički klubovi u parlamentu mogu blokirati donošenje bilo kojeg zakona, pa čak i onih koji nemaju nikakve veze sa nacionalnim identitetom ili nekim specifičnim pitanjem koje se tiče konstitutivnih naroda.

Konkretno, u Domu naroda Federacije, jedan etnički klub već tri godine blokira izbor nove vlade i imenovanje sudija u Ustavnom sudu.

Nemoguće je razgovarati o frustracijama bilo kojeg konstitutivnog naroda, ako ujedno nećemo rješavati navedenu frustraciju svih građana. Nemoguće je govoriti o kompromisnom rješenju, a ne uzimati u obzir zahtjeve svih aktera.

Besmisleno je tražiti ispunjenje zahtjeva jedne političke stranke, a ignorisati sve druge. Kompromis je jedino rješenje. Sve ostalo je slijepa ulica”, zaključio je član Predsjendništva BiH.

Leave your vote