U organizaciji Pokreta Snaga Domovine 11. juna bit će organizirana konferencija čije je cilj koncentrirati sve one zahtjeve i ideje različitih nevladinih organizacija (NVO) i pretočiti u jedan katalog reformi koji bi trebao da bude osnova rada buduće vlade nakon izbora u oktobru.
Ahmed Husagić, predsjednik Pokreta Snaga Domovina o tome kaže:
„Na konferenciju su pozvane nevladine organizacije a njih preko dvadeset se odazvalo pozivu. U slučaju da neko od NVO nije dobio poziv neka nam se javi preko naše e-mail adrese.
Svaka osoba i organizacija nam je važna“, ističe Husagić.
Pokret Snaga Domovine, zajedno sa drugim akterima, u posljednje vrijeme lobira za BiH diljem Europe i svijeta.
Kako u tom svjetlu gledate na pokušaj blokada Općih izbora u BiH kroz blokadu finansiranja? Tome, evo, svjedočimo i danas.
“Svaka akcija koja vodi blokadi izbora je napad na demokratiju i demokratske procese. Izbori se moraju održati! Mi već dugo pratimo pokušaje opstrukcije.
Njeni razlozi su jasni.
Opstruisati izbore kako bi se dobilo na vremenu oko Izbornog zakona. Na ovom zakonu se sukobljavaju dvije ideologije, dva pogleda na društvo.
Jedan koji želi dijeliti nas na osnovu imena i drugi koji želi jednakost i ravnopravnost svakog. Ja sam apsolutno pobornik druge opcije.
Opcije građanskog društva. Društva jednakih”, navodi Husagić za radiosarajevo.ba.
Intenzivno obilazite bh. dijasporu kakav je interes ovaj put? Šta bh. dijaspora može uraditi za BiH?
“Mi već više od godinu dana radimo na animiranju naših građana i građanki koji žive izvan domovine. Atmosfera je dobra.
Ljudi su prepoznali važnost trenutka ali i trud političara i političarki. A i prvi put se dešava da se počelo raditi na vrijeme.
Prije je to bilo uvijek mjesec-dva prije izbora.
Dijaspora je ključ promjene u Bosni i Hercegovini.
Partiokratski sistem je toliko ojačao zbog odlaska građana i građanki koji su kritični prema sistemu da je, na žalost, mogućnost promjena iznutra vrlo teška.
Ja se nadam da ćemo imati veliki broj ljudi koji će uzeti učeśće na izborima kako putem pošte, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao i dolaskom u domovinu.
Nadam se porastu izlaznosti”, ističe.
Da li je moguće u ovim okolnostima organizirati transparentnost kako bh. dijaspore ne bi ponovo bila izvarana?
“Smatram da je Centralna izborna komisija (CIK) odradila dobar posao sa novim načinom prijave glasanja u odsustvu.
Uvođenjem obaveznog prilaganja potvrde o mjestu prebivališta onemogućili su masovnu manipulaciju glasovima koja se dešavala 2018. godine.
Sjetimo se samo stotina naručenih glasačkih listića na adrese nekih mesara i frizerskih salona po Srbiji”, navodi.
U jednom intervjuu spomenuli ste 200.000 registriranih glasača bitno utjecala na izborne rezultate u Bosni i Hercegovini.
Je li to realan broj potencijalnih birača i šta bi ta brojka značila za politički život BiH?
“Sve je realno jer izvan domovine živi preko milion osoba koje imaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini.
Tih 200.000 je samo 20%. Na žalost, izlaznost do sada je bila ispod 10%. Nadam se da će ovog puta podrška izvana za državotvorne partije biti veća.
Kako antibosanski glasači nisu razočarani?!
Koliko je zabrinjavajuća činjenica da su na prošlim izborima SNSD i HDZ imali veći broj glasova dijaspore od probosanskih stranaka?! Koliko je tu bilo i do probosanskih stranaka?
“Ja sam lično vadio podatke sa stranice CIK-a i nisam moga da vjerujem da je odnos glasova poštom takav.
U entitetu RS broj antibosanskih glasova je duplo veći nego probosanskih.
U FBiH je broj glasova za HDZ i ostale stranke okupljene oko HNS za hiljadu glasova veći nego za sve ostale stranke zajedno!
To je poražavajuće. Često čujem da su ljudi razočarani pa zbog toga ne glasaju. Pitam se, kako to da antibosanski glasači nisu razočarani.
Odgovornost zbog ovoga je na svima nama. Ali ljudi moraju da shvate da je glasanje pravo i obaveza.
I da nikome ne štete tim što neće da glasaju nego da upravo svojom apstinencijom podržavaju one koji žele da cijepaju ovu državu. Ja ne želim svojim nedjelovanjem da budem saučesnik”, kaže Husagić.
Postoji li mogućnost da se uz pomoć bh. dijaspore osigura veći broj mandata probosanskih stranaka? Nekada su te stranke imale 21 mandat!
Šta bi to značilo za secesionističke politike Milorada Dodika, ali i drugih? Važno je, čini mi se, da ljudi razumiju te procese.
“Apsolutno. To je i jedini mogući put. Politički kapaciteti u Bosni i Hercegovini, a posebno u Entitetu RS su iscrpljeni. Bez dijaspore nema promjene.
A bez promjene ćemo i dalje da gledamo atake na državu, na naše društvo i bosanske vrijednosti. Vrijednosti zajedništva, respekta i tolerancije”, dodaje.
Može se nazrijeti da Dodik zabrinjava jačanje bh. dijaspore, vidimo to iz nekih izjava čak i članova njegove porodice, kako na to gledate i plašite li se stanovitih podrivanja ovog procesa?
“Još prošle godine odmah nakon što smo mi startali sa radom su funkcioneri i funkcionerke SNSD-a tražili da se ukine glasanje poštom.
Ti su se zahtjevi nastavili sve do sada. Ali od tih želja neće biti ništa. Proces registracije je počeo”…
Svojim aktivnostima uspjeli ste, a to je jako zanimljivo, približiti političare iz bosanskih stranaka da zajedno rade na općem interesu i većoj zastupljenosti bh. dijasporu. Kakve su reakcije i koliko Vas to ohrabruje?
“Jedan od rijetkih državotvornih projekata je zajednički nastup probosanskih partija u Entitetu RS.
Pokret za državu kako su mu dali ime, je jedina nada da ćemo poslije oktobra gledati neku drugu političku sliku i osjetiti neku pozitivniju političku atmosferu u Bosni i Hercegovini.
Svako ko bude opstruisao ovaj projekat je zlonamjeran, oportunista ili politički amater”, zaključio je Husagić.
