U protekom periodu evidentiran je rast cijena mlijeka u bosanskohercegovačkim marketima, zbog čega su proizvođači odlučili reagovati. Podizanje cijena smatraju neopravdanim, a navodeći da oni nemaju nikakve koristi od toga, nadležne pozivaju na reakciju.
Cijena jednog litra mlijeka u marketima u Bosni i Hercegovini prešla je dvije konvertibilne marke, a ona varira u zavisnosti od njegovog kvaliteta i postotka masnoće.
Međutim, mljekari navode da je ona neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu.
“Mi smo se od početka godine suočili s velikim nedaćama, od poskupljenja repromaterijala i goriva, velike suše, nedostatka kabaste hrane te loše proljetne i krajnje jesenje sjetve.
Proizvodnja je poskupjela za 300 posto, tako da je otkupna cijena mlijeka trebala biti jednu ili marku i 20 feninga, što kod nas nije slučaj”, kaže predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović za Klix.ba.
Otkupna cijena mlijeka iznosi blizu 0,70 KM po jednom litru i ona je u odnosu na prethodna tri mjeseca veća za do 18 feninga, kako navode mljekari.
“Našim građanima s pravom možemo reći da slast poskupljenja mlijeka u marketima, a koji košta od 2,20 do 2,70 KM, ne osjetimo mi, već samo trgovci. Mi ćemo od nadležnih sada zatražiti da otkupna cijena mlijeka bude veća barem za deset feninga, dok bismo razgovarali sa otkupljivačima za novu cijenu u decembru”, ističe Glibanović.
Govoreći o poskupljenjima mlijeka u bh. marketima, iz Privredne komore Tuzlanskog kantona saglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu jer u cijelom proizvodno-prodajnom lancu ne smije postojati neko ko gubi, dok drugi enormno zarađuje.
“Od poskupljenja mlijeka u marketima nikakve koristi nisu imali sami proizvođači mlijeka u Tuzlanskom kantonu, koji važe za jedne od većih u Bosni i Hercegovini. Vrijednosni lanac u proizvodnji bh. mlijeka potrebno je detaljno analizirati, odnosno ko i šta u svemu tome radi te ko na kraju ima najviše koristi.
U ovom slučaju trebali bi je imati oni koji proizvode mlijeko”, smatra sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.
Glibanović s početka ove priče na svojoj farmi ima 60 muznih grla, a kaže da je njegova djelatnost danas nerentabilna.
“Na porodičnom imanju radi šest osoba, a u ovom trenutku kao radnici nemamo nijedne marke prihoda. Sve što uradimo i zaradimo dajemo za kabastu i koncentrovanu hranu. Količine kabaste hrane, silaže i sjenaže koje trenutno imam, ukoliko bih prodao, više bih zaradio novca nego da proizvodim dvije godine mlijeko”, dodaje Glibanović.
U istom položaju je i Mermim Zenunović iz Živinica, koji na svojoj farmi ima 20 muznih krava, a veliki problem mu predstavlja izuzezetno loša otkupna cijena mlijeka. Kaže da je ona u proteklih nekoliko mjeseci na otkupnoj stanici doživjela povećanje tek do 15 posto.
“To je nedovoljno da bismo opstali jer nas od početka godine prati problem za problemom. Sada smo primorani da tražimo rješenje, a ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene, bit ćemo natjerani gasiti farme”, navodi Zenunović.
U Tuzlanskom kantonu trenutno je registrovano osam i po hiljada muznih grla, a ukoliko ih se želi sačuvati nadležni moraju poduzeti adekvatne mjere. U suprotnom, farmeri najavljuju nove mjere koje će poduzeti u dogledno vrijeme, što su rekli na današnjem sastanku održanom u Kantonalnoj privrednoj komori u Tuzli.
