Fra Ivo Marković: Kršćani i muslimani morali bi prihvatiti istinu da svaka od tih religija proizvodi prave, autentične rezultate vjere

“O, ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.

Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.” (Kur’an, Sura El-Hudžurat, ajet br. 13.)

U nastojanju da afirmiramo „Zajedničku riječ“ između najbrojnijih vjerskih zajednica, da bismo se podsjetili kako smo u iskonu, prije svega, ljudi, pripadnici Čovječanstva, portal Radiosarajevo.ba započinje serijal tekstova čiji osnovni cilj jeste afirmiranje međureligijskog dijaloga.

Naša ideja je da o vjerskim blagdanima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini prilikom obilježavanja njihovih najvećih blagdana, pored ostalih, govore i teolozi, vjerski autoriteti drugih religijskih zajednica!

Naš vodilja jeste potreba da se iznova i iznova podsjećamo na svoj praiskon i kako su razlike „između nas i vas“ nerijetko prenaglašene i da ćemo se na kraju, kako nas uči kur’anska pouka – „svi Njemu vratiti“.

Otud povodom ovogodišnjeg Ramazanskog bajrama o velikom muslimanskom blagdanu piše fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji Sarajevo i osnivač Interreligijskog hora Pontanima i jedan od heroja međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini.

(Nema čovjeka nad kime netko ne bdije. Nemojte misliti da On sve ne zna – Kur’an).

Piše: Fra Ivo Marković,

Ramazan je vrijeme posta i jedan od stupova Islama.

Za vrijeme ramazana muslimani poste 30 dana od izlaska do zalaska sunca kako bi se potpunije predali Allahu, Bogu, kako bi probudili suosjećanje sa slabima i iskazali svoju solidarnost sa siromašnima, pročistili svoje duše molitvom i pozitivnim zaokretom u svome životu.

Ramazanski bajram je proslava završetka ramazanskog posta završnim iftarom kada se izriču čestitke u obitelji, prijateljima i razmjenjuju sa svima koje muslimani susreću.

To je svečani trenutak početka proslave s puno druženja i zagrljaja koja traje tri ili više dana.

Ramazanski post obavlja se u mjesecu kada je počela objava Kur’ana poslaniku Muhamedu u noći Laylat al-Qadr – svetijoj od 1.000 mjeseci.

Post u kršćanstvu

Sva Biblija i kršćanska tradicija obilježeni su praksom različitih vrsta posta jer post daje izvrsne rezultate u vjeri.

Isus je često postio, proveo je četrdeset posebnih dana u pustinji moleći i posteći. Prvi kršćani nakon Isusova uskrsnuća puno su postili i molili nasljedujući Isusov život.

U Židovskoj Bibliji, Starom zavjetu – kako je kršćani zovu, mahom su svi proroci, muškarci i žene, molili i postili, također i učenici Ivana Krstitelja.

Post u Bibliji i kršćanskoj tradiciji znači podvrgavanje tijela Bogu kako bi nas Bog osnažio da gospodarimo samima sobom. Post nas čini snažnijima u duhu i otpornijima na iskušenja našega tijela.

Ramazanski post krajnje je zahtjevan i težak osobito u vrijeme toplijih dana kada se u postača smanji šećer i postanu iscrpljeni i klonuli.

Stoga kršćani u vrijeme ramazanskog posta trebaju biti posebno obazrivi i suosjećajni prema braći i sestrama muslimanima.

Bilo bi lijepo izbjegavati jelo i piće u njihovoj prisutnosti kako im ne bi poticali žeđ i glad, moliti za njih da ustraju u postu i da im post bude uspješan i blagoslovljen.

Osobito na radnom mjestu kršćani trebaju uvažavati umor postača muslimana, ne opterećivati ih poslovima i pomoći im gdje god mogu kako ne bi patili od iscrpljenosti za vrijeme posta.

U nekim zemljama, osobito gdje zajedno žive kršćani i muslimani, kršćani se znadu pridružiti muslimanima u ramazanskom postu kako bi im iskazali podršku i solidarnost i kako bi zajedno s njima rasli u svojoj vjeri, te kako bi poticali međureligijsko razumijevanje i bliskost iskustva u vjeri.

Danas se sve međureligijsko razumijevanje odvija u kontekstu dijaloga.

Stoga je dobro da muslimani i kršćani iskreno upoznaju vjeru jedni drugih, da nadilaze uzajamne predrasude i stereotipe, da čiste pamćenje.

Osobito je važno u takvome druženju u postu da kršćani i muslimani jedni drugima priopće i objasne neka temeljna pogrešna shvaćanja o kršćanstvu i islamu, primjerice da Evanđelje nije samo knjiga, nego da se radi o Radosnoj vijesti da je u Isusu Mesiji Bog na osobit način ušao u naš život, da je Isus bio poslušan Bogu do smrti na križu i da ga je Bog preuzvisio – uskrisio i da uskrsli Isus živi u kršćanima i da je to zapravo izvorno kršćanstvo.

Da mi kršćani snagom Isusova križa grlimo muslimane, da vjerujemo u istoga Boga, da nam je u vjeri Blažena Djevica Marija, majka Isaova (Isusova) jednako sveta i bliska, da imamo vrlo puno zajedničkoga u vjeri, osobito u praksi vjere, i da u zajedničkom životu, dijalogu i suradnji, nećemo ništa izgubiti od svoje vjere, nego naprotiv, ogledati se u vjeri jednih i drugih i zajedno rasti u predanosti Bogu.

Blagoslovljeni trenuci religioznih svetkovina u Bosni i Hercegovini uzajamne su čestitke predstavnika religijskih zajednica, posjete jednih drugima na prijemima u povodu svetkovina.

I kršćani i muslimani morali bi prihvatiti istinu da svaka od tih religija proizvodi prave, autentične rezultate vjere, da moramo nadići svaki agresivni imperijalistički misionarizam i biti svjedoci vjere poštujući Božju inicijativu u vjeri, da pomažemo jedni drugima u predanosti Bogu svjesni da Bog upravlja našim životima i sudbinom svijeta.

Čestitke braći muslimanima

Svi vjernici kršćani trebali bi izreći svoje čestitke svojim sestrama i braći muslimanima posjetom, poklonom, preko društvenih mreža, jednako kao i muslimani što trebaju kršćanima čestitati njihove blagdane, osobito Uskrs i Božić.

Doslovce je ružna vjerska zabluda da muslimani ili kršćani ne bi smjeli čestitati blagdane jedni drugima kao da bi to bilo neko odstupanje od svoje vjere, ili neko sinkretističko miješanje vjera.

Ne, uzajamne čestitke vjerskih blagdana su znak zrelosti i stabilnosti u vjeri, čestitke vjerskih blagdana su sijanje uzajamnog uvažavanja, povjerenja i mira koji izviru iz života vjere kao najfiniji proizvod vjere.

U nas u BiH je uobičajena formula čestitke Bajrama na turskom jeziku „Bayram mubarek olsun“ – Blagoslovljen Bajram.
Međutim u svijetu je daleko uobičajenija formula na arapskom jeziku Eid Mubarak – Blagoslovljen blagdan, ili na našem jeziku „Sretan Bajram“, engleski Happy Eid.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.