Profesor iz Amerike David Pettigrew: “Negiranje genocida nije sloboda govora, nego govor mržnje”

Profesor David Pettigrew je obišao mjesta ratnih stradanja u BiH i uputio apel visokom predstavniku Christianu Schmidtu da mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini proglasi zaštićenim memorijalnim područjima.

Mjesta na kojima su počinjeni zločini treba da se proglase nacionalnim zaštićenim područjima, a memorijalizacija je važan aspekt za vraćanje pravde i pomirenja u regiju i digniteta preživjelih, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) David Pettigrew, profesor na američkom univerzitetu Southern Connecticut State.

Profesor David Pettigrew je član Steering Commitee-a, kao i programa za izučavanje genocida na univerzitetu Yale. Također je član međunarodnog tima eksperata na kanadskom Institutu za istraživanje genocida, te član odbora Bosansko-američkog centra za istraživanje genocida iz Chicaga.

Odluka o uvođenju zabrane negiranja genocida i ratnih zločina u Krivični zakon BiH, a koju je donio bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Incko, prema njegovom mišljenju, je istorijska jer stavlja tačku na nekažnjivost kada je u pitanju negiranje zločina. Po istom principu Pettigrew predlaže da se kroz odluku visokog predstavnika obilježe i sva mjesta stradanja.

Također, u intervjuu za RSE ocjenjuje da Srbija ima značajnu ulogu, ali i da se sve više postavlja kao zemlja koja cijeni suverenitet BiH.

Gospodine Pettigrew obišli ste nekoliko stratišta u BiH, te upozorili na značaj memorijalizacije. Apelovali ste i na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta​ da mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini proglasi zaštićenim memorijalnim područjima. S obzirom da su brojna mjesta stradanja i zločina danas pretvorena u turističke atrakcije, poput hotela Vilina Vlas u Višegradu, ili imaju druge namjene, vjerujete li da je to izvodljivo?

Pettigrew: Definitivno je izvodljivo. Ja sam apelirao na visokog predstavnika u BiH da se mjesta na kojima su počinjeni zločini proglase nacionalnim zaštićenim područjima. Postoje dva razloga zašto mislim da je to izvodljivo. Jedan, jer već postoji urnek koji je postavljen u četiri odluke tri visoka predstavnika od 2000. – 2007. godine, po kojem je ustanovljen Memorijalni centar Srebrenica-Potočari tako da je već to na neki način urađeno.

Također se sjećam da sam 2013. ili 2014. godine pisao otvoreno pismo Samanthi Power, koja je u to vrijeme radila u Obaminoj administraciji i Odboru za prevenciju zločina, i u tom sam joj pismu predlagao da se ustanove ta zaštićena komemoracijska mjesta.

Nakon pisma su me kontaktirali iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i sastao sam se ovdje u Sarajevu s njihovim pravnim timom. Na kraju smo došli do zaključka da je uspostava Memorijalnog centra u Potočarima najbolji model. Što se izvodljivosti tiče, također to može poslužiti i kao pokazatelj da se najprije sve dogovorilo, od lokacije do izuzimanja zemlje, građevina, pa onda je uslijedila odluka Švarca Šilinga.

Po istom principu se za druga mjesta stradanja, isto može primijeniti – u Višegradu, na primjer u Pionirskoj ulici ili na Bikavcu. Groblje u Stražištu ili u Foči, gdje bi, na primjer, u hali ‘Partizan’ moglo nešto da se napravi. U Omarskoj je postignut dogovor sa ‘Arcelor Mittalom’ da se napravi memorijal i od Bijele kuće muzej. Ja predlažem da se napravi po modelu koji to najbolje može da se praktično iznese, ali za to mora postojati politička volja.

Ima i još jedno mjesto o kome se malo govori, a to je logor pored Kalinovika koji se zove ‘Barutni magacin’ i u kojem je, kako znam, bilo zatočeno oko 120 osoba, a ostaci 42 osobe još nisu pronađeni i identificirani.

Ovaj je bivši logor napušten i okružen je žicom i može se tu uspostaviti neki memorijalni centar, ali zgrada propada, tu dolaze domaće životinje. S druge strane porodice žele da se tu napravi spomen obilježje.“

Spriječiti glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca

Zbog čega je važna memorijalizacija i kako pomiriti to da je za jedne zločinac drugima heroj?

Pettigrew: To je važan aspekt za vraćanje pravde i pomirenja u regiju i digniteta preživjelih. Da se zaštiti pravo na memorijalizaciju, ali i spriječe budući zločini. Jako je važno pozabaviti se i diskriminatornom zabranom uspostavljanja ploča i obilježja u Republici Srpskoj (RS).

Postoje obilježja za osuđene počinitelje kao na Vracama iznad Sarajeva spomen ploča Ratku Mladiću, u Višegradu braniteljima Višegrada i kao što je Palama bila ploča posvećena Radovanu Karadžiću. Dok se zločinci koji su osuđeni glorificiraju, žrtve se obeshrabruju i brani im se da postave spomenik, kao recimo u Prijedoru.

Govorim o tome zašto je ta memorijalizacija važna i ključni je razlog taj što spomenici za počinitelje dosežu tačku da se zločini slave i da ih se smatra herojima. Glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca je traumatizirajuća za preživjele, naročito za one koji nisu još našli i identificirali posmrtne ostatke svojih članova porodice. Zato mislim da je jako važno da se to sačuva i zaštiti.

A što se tiče dijela da je za jedne počinilac heroj, mislim da je uporište u memorijalizaciji upravo to, da se oslonimo na sudske presude i utvrđene činjenice. Memorijali su važan dio uspostavljanja istine o onome što se desilo.

Važno je da tu pomenemo i dramatične promjene u demografiji recimo u Višegradu, Foči ili Kalinoviku, gdje se broj i populacija Bošnjaka u gradovima svela na gotovo nulu, a na području opština u okolini na zanemariv broj. Imati obilježja bilo bi jako važno u uspostavljanju istine i borbi protiv negiranja.

Odluka da se zakonom zabrani negiranje genocida je historijska

Naveli ste kako je značajno donošenje izmjena Zakona o krivičnom postupku, u dijelu zabrane negiranja genocida i ratnih zločina, a koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. Ovaj ste zakon nazvali istorijskim ne samo za BiH nego i za regiju. Zašto?

Pettigrew: Odluka visokog predstavnika je istorijska iz više aspekata. Analizirao sam projekat velike Srbije i RS i shvatio sam da je on eliminacijski u svojoj prirodi i da se pokušava uspostaviti etnička homogenost.

Ta odluka uspostavlja, konačno, vladavinu prava i najprije simbolično pokazuje da RS izvlači iz nekažnjivosti. Također i da više nisu imuni od krivičnog gonjenja. Ovo je i prvo korištenje bonskih ovlasti u više od deceniju. Mislim da je istorijska i za regiju, jer bosanskohercegovačke susjede na neki način obavještava da je BiH suverena država koja djeluje po vladavini zakona.

Jedan od problema u BiH je implementacija zakona. Koliko je važno da ovaj bude i dosljedno proveden?

Pettigrew: Veliki je interes da se implementacija čim prije pokrene, ali mislim da je simbolički značaj veći u tome da je BiH suverena država koja funkcioniše na temelju vladavine prava. Individualni slučajevi će se sudski goniti kroz pravni proces. Ako pročitate zakon postoje i određeni uslovi koje se mora dokazati, a to je da će negiranje dovesti do govora mržnje ili da može dovesti do nasilja.

Primijetio sam da kod premijerke RS postoji inicijalni otpor kroz tvrdnje kako se tim zakonom narušava sloboda govora. To je samo po sebi nerazumijevanje značaja zakona, jer u kontekstu ovog zakona i Evropske unije (EU) negiranje genocida nije stvar slobode govora, nego govora mržnje.

Video snimci sa interneta

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.