State Department objavio izvještaj o Bosni i Hercegovini: Država još uvijek bez optužnica i presuda za negiranje genocida i drugih zločina

State Department objavio je izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu na osnovu relevantnih izvještaja o ljudskim pravima.

Oni su se odnosili, između ostalog, na ozbiljne probleme sa nezavisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja i medija, korupciju u vladi, zločine motivisane antisemitizmom, kao i one koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene ka pripadnicima etničkih manjinskih grupa i LGBTQI zajednice.

Evo šta trebate znati o ovogodišnjem izvještaju State Departmenta, prenosi BIRN.

BiH još uvijek bez optužnica i presuda za negiranje genocida i drugih zločina

Izvještaj je podsjetio da bosanskohercegovački zakoni zabranjuju izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali da vlasti provode ta ograničenja samo povremeno.

Iako je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik u BiH izmijenio Krivični zakon kako bi se sankcionisalo poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i izazivanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, State Department naglašava da do novembra nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za ova djela.

Tokom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri njegove političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te drugi zvaničnici i lideri Republike Srpske nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995., uprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova, ističe se u izvještaju.

State Department se u više navrata osvrnuo na Dodikovo istupanje u javnosti, zabilježivši, između ostalog, da je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se ne slaže.

Zabilježeno ozbiljno zastrašivanje novinara

Govoreći o medijima u BiH, State Department ističe kako je u izvještavanju značajne količine medija često dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.

Iako zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i štampu, State Department smatra kako je vladino poštivanje ovog prava ostalo slabo tokom godine.

“Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tokom godine. Udruženje ‘BH novinari’ napominje da pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju.

Uznemiravanje i diskriminacija manjina u BiH

State Department se osvrnuo i na zločine počinjene iz mržnje, kazavši da je nastavljeno uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina u cijeloj zemlji, iako ne tako često kao prethodnih godina.

“Nasilje i činovi zastrašivanja etničkih manjina povremeno su bili fokusirani na simbole i građevine dominantne religije te manjine”, stoji u izvještaju. Međureligijsko vijeće BiH je, kako se navodi, izvijestilo o 17 napada na vjerske objekte tokom 2020. godine.

Prema izvještaju, pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju u zapošljavanju i obrazovanju u državnom i privatnom sektoru.

“Vlasti su često diskriminisale Rome, posebno Romkinje, koje su i dalje bile najranjivije i najviše su izložene diskriminaciji od bilo koje druge grupe u zemlji”, smatra State Department.

Bosanskohercegovačke vlasti, kako stoji u izvještaju, nisu u potpunosti sprovodile ni državni Zakon o zabrani diskriminacije na osnovu spolne orijentacije.

“Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTQI+ pojedincima su bili rasprostranjeni (…) Procesuiranje napada i drugih zločina počinjenih nad LGBTQI+ pojedincima ostaje odgođeno i neadekvatno”, navodi State Department.

Također se pojašnjava kako je Sarajevski otvoreni centar (SOC) tokom 2020. godine dokumentovao i dva slučaja govora mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju, kao i 14 slučajeva zločina i incidenata motivisanih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.

Tokom godine porast antisemitskih incidenata zabilježila je, kako se navodi, i Jevrejska zajednica u BiH.

“Prema praćenju antisemitskog online govora iz 2018.–2021. godine od strane organizacije ‘La Benevolencija’, zvanična web stranica sarajevskog Fudbalskog kluba ‘Željezničar’ je sadržavala brojne antisemitske postove kada je ‘Željezničar’ igrao protiv izraelskih fudbalskih klubova, uključujući antisemitske uvrede i razne teorije zavjere”, stoji u izvještaju.

Kontinuirani problem nedovoljnog procesuiranja ratnih zločina

Ovaj izvještaj je, između ostalog, ukazao i na problem neefektivnog procesuiranja ratnih zločina, kazavši da su tokom godine vlasti ostvarile ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.

Prema njemu, nekažnjivost za neke zločine počinjene tokom 1992.–1995. godine je i dalje predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za hiljade ubijenih u genocidu u Srebrenici i za otprilike 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Vlasti također nisu uspjele procesuirati većinu od više od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom rata.

“Nedostatak resursa, uključujući nedovoljna finansijska sredstva i osoblje, političke prepreke, loša regionalna saradnja i izazovi u vođenju starih predmeta zbog nedostatka dokaza i nedostupnosti svjedoka i osumnjičenih doveli su do zatvaranja predmeta i poteškoća u rješavanju značajnog zaostatka”, ističe se u izvještaju.

Visoka korupcija se još uvijek ne procesuira u BiH

State Department je naveo kako je tokom godine bilo brojnih prijava korupcije, kao i da sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, dok su u većini okončanih predmeta izrečene uslovne osude.

Zvaničnici su često bili uključeni, kako se navodi, u koruptivne radnje bez da su bili kažnjeni, a korupcija je i dalje preovladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama.

“Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi”, navodi se u izvještaju.

Dok je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, stoji u izvještaju, bilo je malo javnog zahtijevanja za procesuiranjem korumpiranih službenika. Postojale su indicije da je pravosuđe bilo pod političkim uticajem i da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama.

“Odgovornost sudija i tužilaca je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. Također se smatralo da su krivična gonjenja generalno neefikasna i predmet političke manipulacije, što je često rezultiralo uslovnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni”, naglašava State Department.

Također se poziva na izvještaj Transparency Internationala, prema kojem se broj istraga o korupciji smanjio – posebno u entitetima, Federaciji i RS-u – u posljednjih pet godina.

“U izvještaju se ističe da je posebno zabrinjavajuće to što više od polovine krivičnih prijava za korupciju završi odlukama o neprovođenju istrage. Transparency je naveo da to ukazuje na neadekvatnu saradnju između tužilaštava i agencija za provođenje zakona”, ističe State Department, prenosi BIRN.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.