Na dvodnevnom samitu Pokreta nesvrstanih što se upravo održava u Beogradu, u kojem su se okupila izaslanstva iz 105 država i 11 međunarodnih organizacija s oko 550 sudionika, ime jednog od trojice osnivača ovog pokreta – Josipa Broza Tita – nije ni spomenuto premda je događaj organiziran točno na 60. obljetnicu prve službene konferencije koju je na istom mjestu on organizirao uz indijskog predsjednika Džavaharlala Nehrua i egipatskog šefa države Gamala Abdela Nasera.
Bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića taj detalj poprilično iritira i za tportal kaže da se radi o ‘falsificiranju povijesti’
Mesić je u vrijeme svog predsjednikovanja dva puta prisustvovao samitima Pokreta nesvrstanih – 2006. godine u Havani i tri godine kasnije u Šarm el Šeiku – no i nakon odlaska s dužnosti 2012. godine pojavio se na istom događaju u Teheranu.
Pokret nesvrstanih danas ima 120 država i 17 promatrača, među kojima je i Hrvatska, koja u Beogradu prisustvuje na razini tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova. U srpskim medijima samit je predstavljen s velikom dozom pompe, tumači se da se radi o velikoj akciji predsjednika Aleksandra Vučića kojom se želi spriječiti daljnje priznavanje nezavisnosti Kosova ili utjecati na manje države koje bi povukle svoje priznanje.
S popriličnim zanimanjem popraćeno je pojavljivanje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova s obzirom na to da je Pokret nesvrstanih u doba Hladnog rata osnovan upravo kako bi se pronašao srednji put i izbjeglo svrstavanje kompletnog čovječanstva na jednu ili drugu, rusku ili američku stranu. Dakle tadašnji Sovjetski Savez bio je razlog samog osnivanja ove organizacije.
‘Činjenica je da se Pokret nesvrstanih pojavljuje u vrijeme najintenzivnijeg Hladnog rata, kada Istok i Zapad nisu imali ikakvih kontakata osim što su se međusobno optuživali. Pojavila se skupina zemalja koje nisu željele biti ni u jednom bloku i koje su tim potezom djelovale smirujuće na svjetski poredak, uspostavljena je komunikacija i tenzije su spuštene. Josip Broz Tito kao glavni organizator time je izgradio snažnu političku poziciju i postao jedan od najvećih svjetskih državnika, a ne spomenuti njegovo ime i ulogu upravo na šezdesetu obljetnicu prvog sastanka čisti je povijesni falsifikat. No to manje govori o samome Titu, a više o ovom nesretnom predsjedniku Srbije koji ništa ne razumije’, rekao je Mesić za tportal.
U medijima je zabilježen i dio Vučićeva govora u kojemu današnju Srbiju predstavlja kao ‘pravnog sljednika Jugoslavije’ i potom se zalaže za multilateralizam, poštivanje međunarodnih normi i slično.
‘To je apsolutno pogrešno: osnivač Pokreta nesvrstanih bila je Jugoslavija, a njeni su nasljednici svi konstitutivni elementi države, ni manje ni više’, kaže Mesić.
Osim u smirivanju napetosti u doba Hladnog rata, značajnu ulogu Pokreta nesvrstanih on vidi u otvaranju golemog prostora za gospodarsku suradnju i novih tržišta, što je bivša Jugoslavija – a pogotovo tadašnja Hrvatska – sjajno iskoristila.
‘Danas se u međunarodnim odnosima pojavljuje nešto što sliči na Hladni rat – samo što se ne odvija u onom intenzitetu, ima prije svega propagandni karakter i u njemu sudjeluje više grupacija zemalja. Pokret nesvrstanih mogao bi ponovno odigrati pozitivnu ulogu i pridonijeti smirivanju tenzija ukoliko bi zemlje bile koordinirane, dakle puno ovisi o državi koja preuzima štafetnu palicu, Azerbajdžanu. Poruke sa sastanka u Beogradu svakako ne idu u tom smjeru – zapravo, ukoliko su već zanemarili Titovu ulogu, tamo nismo čuli nijednu poruku vrijednu pažnje’, dodaje bivši hrvatski predsjednik.
Mesića je neugodno iznenadilo da na dvodnevni sastanak u Beogradu nije bio pozvan bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.
‘Niko nije osjetio potrebu za to, premda se radi o čovjeku koji je sudjelovao u organizaciji apsolutno svih sastanaka Pokreta nesvrstanih. Pa mogli su ga pozvati barem na čaj! Ne, to su ptice koje vole koristiti tuđe perje, ali dobro se zna da i dalje imaju svoje vlastito’, slikovit je Mesić. Vučićevo inzistiranje na blokadi međunarodnog priznanja Kosova smatra opsesijom i tvrdi da je taj proces naprosto nemoguće zaustaviti – samo što se srpska politička elita u strahu za svoju političku sudbinu ne usuđuje javno priznati da se radi o gotovoj stvari.
On smatra da bi Hrvatska morala imati aktivniju ulogu u Pokretu nesvrstanih, čak i usprkos članstvu u NATO-u i Europskoj uniji i jasnoj integraciji među zemlje sa zapadnim sustavom vrijednosti.
‘Žao mi je što Hrvatska na planu suradnje s Pokretom nesvrstanih nije učinila gotovo pa ništa, kao da uvijek postoji strah aktualne vlasti da bi se taj potez protumačio kao želja za povratkom Jugoslavije. Ta država je mrtva i više ne može postojati, ne postoji prepreka za suradnju sa susjedima i svim drugim državama na ovom planetu. Treba raditi na komunikaciji i održavanju mira, a gospodarska suradnja logičan je idući korak’, zaključuje Mesić, prenosi tportal.
