Vojni analitičar Đuro Kozar kaže da se ovakav razvoj događaja na rusko-ukrajinskog granici mogao predvidjeti, Ruska Federacija nije išla na agresiju na Ukrajinu nego je trupe instalirala na istočni dio te zemlje da bi zaštitila dvije samoproglašene republike Donjeck i Lugansk koje je Moskva jučer proglasila nezavisnim.
“U tom dijelu Ukrajine oko 700.000 Ukrajinaca ima ruske pasoše, dvostruki su državljani, a još oko milion Rusa u Ukrajini želi da dobije putovnice. Moskva želi napraviti tampon zonu između vladinih snaga iz Kijeva i separatirsta iz Donjecka i Luganska. Moglo bi doći do krvoprolića ako legalne vlasti u Ukrajini pokušaju te republike pripojiti u svoj pravni sistem”, kazao je Kozar.
Kaže da su Rusi u velikoj prednosti u odnosu na Ukrajinu kada je riječ o avijaciji i artiljeriji i Ukrajina ne bi mogla sama da se nosi s ruskim vojnim potencijalima.
Prepušteni sami sebi
NATO nema pravo da ulazi u prostor Ukrajine i štiti je od ruskih napada, te je ta zemlja prepuštena sama sebi i očito će morati to diplomatski riješiti kako bi Donjeck i Lugansk ostali u njenom sastavu.
Kozar predviđa da će se desiti nešto kao 2008. godine kada su se Južna Osetija i Abhazija izdvojile iz pravnog sistema Gruzije i postale samostalne republike koje niko nije priznao, osim Rusije.
“Nešto slično će se desiti i sa Donjeckom i Luganskom, njih je priznala Rusija, ali teško da će iko drugi kao međunarodne priznate države”, kazao je Kozar.
“Zapad ne prihvata rusku ulogu tampon zone, postoji ideja i da Rusi naprave svoje vojne baze u Donjecku i Lugansku, pojašnjava Kozar.
“Kad se ruske trupe nalaze u drugoj državi to remeti sigurnosnu arhitekturu u međunarodnim odnosima. Rusi tu žele da ostanu pod izgovorom da ne dođe do krvoprolića. Do vlasti u Kijevu je da li će dozvoliti da njeni dijelovi postanu nezavisni”, pojasnio je Kozar.
Zapad nema osnova za umiješanost
Što se tiče zapadnog Balkana, ova kriza bi se mogla odraziti ukoliko bi došlo do prekida distribucije zemnog plina koji dolazi iz Rusije, smatra Kozar.
“Ne predviđam da bi bilo nekih drugih vojnih intervencija od Rusije na zapadnom Balkanu. Ovo u Ukrajini treba shvatiti kao sukob niskog intenziteta u kojem Rusija želi da zaštiti svoje državljane. Ne mislim da bi se moglo dalje širiti jer Zapad nema nikakvih osnova da se umiješa u ovu situaciju, Rusi ne misle da pripoje te republike u svoj pravni sistem”, dodao je je Kozar.
Mišljenja je da je riječ o istom scenariju kao onom u Gruziji, da se spriječi ulazak u NATO.
“Jer ne može zemlja ući sa pola teritorije u NATO, nego samo cjelovita. Na ovaj način Rusi sprečavaju da Kijev vrši bilo kakve pripreme za ulazak u NATO, kad je pola teritorije Ukrajine zaposjednuto od strane ruskih separatista odnosno ruske vojske”, zaključio je Kozar za Hayat.ba.
