Rektor Rifat Škrijelj uputio veoma direktne poruke: “Univerzitet u Sarajevu je u Bosni i Hercegovini čvrsto na prvoj poziciji”

Univerzitet u Sarajevu (UNSA) danas obilježava 73. godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. Povodom ovog velikog jubileja prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor UNSA uputio je poruku svim studentima, te ih pozvao “da odgovorno pristupite procesu obrazovanja i iskoristite prilike širokog spektra mogućnosti usvajanja znanja koje pruža ovaj univerzitet”.

“Izborom Univerziteta u Sarajevu ne samo da postajete dio ponosne studentske i akademske zajednice koja broji više od 22.000 studenata već svoju intelektualnu radoznalost i naučnu spoznaju stavljate u funkciju liderstva za kojim vapi svako moderno i razvijeno društvo”, poručio je u intervjuu za Index.ba rektor Škrijelj.

Index.ba: Drugog decembra 1949. godine osnovan je prvi univerzitet u našoj domovini. UNSA danas obilježava 73. godine uspiješnog postojanja. Vaš osvrt na ovaj značajni jubilej?

Rektor Škrijelj: Obilježavanje godišnjice, pa tako i ove 73. našeg Univerziteta je jedinstvena prilika da se, podsjetimo na naše rezultate ostvarene u prethodnom periodu. Sa naših 22 hiljade studenata, što je 30% ukupnog broja studenata u Bosni i Hercegovini, 500 studijskih programa i 1700 nastavnika i saradnika, odnosno 20% od ukupnog broja nastavnika i saradnika u Bosni Hercegovini, predstavljamo najbolju i najveću instituciju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Sedamdest treću godišnjicu Univerziteta obilježit će brojni događaji u okviru Svečanih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu: svečana promocija diplomanata i magistranata, promocija doktora nauka UNSA, promocija profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu dodjela počasnog doktorata dr. Edmondu Offermannu, dodjela priznanja Ambasador Univerziteta Ismailu Abu al-Bandori, kreativna umjetnička radionica, simpozij „Muzika u društvu“, završni koncert muzičkog kampa za mlade virtuoze, te dodjela nagrada za naučni/umjetnički rad akademskog i naučnoistraživačkog osoblja Univerziteta u Sarajevu.

Univerzitet u Sarajevu i dalje stremi ka dugoročno projiciranim ciljevima izvrsnosti. Naša orijentacija jeste i mora biti daljnja integracija u svjetske akademske tokove, jer samo tako možemo ostvariti našu osnovnu misiju – prosperitet i progres društva u cjelini.

Index.ba: Kako komentirate to da je ove godine UNSA pao na svjetskoj rang listi najboljih univerziteta i da se nalazi 1714 poziciji? Koja je Vaša ocjena zaista rada UNSA?

Rektor Škrijelj: U julskom izdanju za 2022. godinu Webometricsovog rangiranja Univerzitet u Sarajevu nalazi se na 1713. mjestu na svjetskoj listi u ukupnom poretku više od 31 hiljade visokoškolskih ustanova širom svijeta koje su obuhvaćene skriningom po tri kriterija: utjecaj/vidljivost, otvorenost i izvrsnost, što ga svrstava u prvih 5,5% svih univerziteta na ovoj listi. Prema rangiranju za Bosnu i Hercegovinu, Univerzitet u Sarajevu je čvrsto na prvoj poziciji.

Univerzitet u Sarajevu ostaje opredijeljen ostvarenju jednog od svojih strateških ciljeva: da se nađe među 1000 najboljih univerziteta na Webometricsovom rangiranju. U tom smislu rukovodstvo Univerziteta u Sarajevu u sinergiji sa fakultetima, akademijama i institutima Univerziteta i partnerstvu sa nadležnim institucijama osnivača, nastavlja sa aktivnostima i naporima koje za cilj imaju ostvarivanje strateških i sistemskih preduvjeta koji će akademskoj zajednici Univerziteta u Sarajevu omogućiti značajniji iskorak u relevantnim sistemima indeksiranja i rangiranja visokoobrazovnih institucija.

Index.ba: Čujemo često kritike na račun obrazovanja u BiH, spore se diplome, znanje se dovodi u pitanje…? Koliko odgovornost za sve snosi država, ima li dovoljno sredstava i volje nadležnih da se proces obrazovanja popravi i unaprijedi?

Rektor Škrijelj: Kritike su dobrodošle, ako su dobronamjerne i konstruktivne. S druge strane, ako se kritikuje bez argumenata u dnevnopolitičke svrhe onda se čini velika šteta i društvu i državi zarad trenutnog političkog poentiranja. Pored institucija vlasti i obrazovnih institucija ovdje velika odgovornost počiva i na medijima, na njihovoj obavezi da profesionalno i nepristrasno tragaju za istinom zasnovanom na provjerljivim i dokazanim činjenicama i spoznajama.

Kada govorimo o odnosu države, oličene u različitim nivoima vlasti, i Univerziteta u Sarajevu ja osobno, kao rektor sarajevskog Univerziteta, svjedočim postepenom napretku, naročito u odnosu na vlasti u Kantonu Sarajevu, koji je, u skladu sa važećim zakonima, naš osnivač.

Naša saradnja sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u Kantonu Sarajevu je intenzivna i konstruktivna i u takvom ozračju vrlo brzo se vide i konkretni rezultati. Mogu vam dati i konkretne ilustracije poput uređenja parkovske površine u Kampusu Univerziteta koja je do juče bila ruglo našeg grada uslovljena rigidnim i birokratiziranim tumačenjima procedura i propisa. U jednoj koordiniranoj aktivnosti općinskih i kantonalnih vlasti, međunarodne zajednice i, naravno, Univerziteta u Sarajevu, prevazišli smo probleme i došli do svima vidljivog konkretnog rezultata – lijepo uređene šetnice – koja stoji na raspolaganju zajednici. Uvjeren sam da na sličan način možemo riještiti većinu naših problema u oblasti visokog obrazovanja.

Index.ba: Uporno slušamo i da upisna politika ne prati tržište rada, da nam odlazi školovan kadar? Šta Vi o tome mislite? Kakva je situacija ove godine kada je riječ o upisima? Kakve su Vaše povratne informacije s tržišta rada?

Rektor Škrijelj: Broj studenata upisanih u prvu godinu stručnog studija, prvog ciklusa studija i integriranog studija u akademskoj 2022/2023. godini, koji se organiziraju na fakultetima i akademijama Univerziteta u Sarajevu, je 3411. Razlozi smanjenog broja prijavljenih kandidata za upis na fakultete i akademije Univerziteta u Sarajevu objektivne su prirode i na njih se ne može uticati, a nastali su uslijed demografskog pada i migracija, što rezultira smanjenim brojem djece koja se upisuju u osnovne i srednje škole, te značajnim brojem mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inostranstvo.

Kreiranje upisne politike prije svega baziramo na Prioritetima za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016-2026 Ministarstva civilnih poslova BiH u kojem je naznačeno da je nužno povećati obuhvat stanovništva visokim obrazovanjem u smislu da treba proširiti dostupnost visokog obrazovanja stanovništvu naše zemlje. U prilog tome govori i činjenica da je preporuka Evropske komisije u strategiji Evropa 2020 da je poželjno da 40% populacije u dobi od 30 do 34 godine ima završeno visoko obrazovanje, a ta stopa u BiH je 16%. Pored toga, kreiranje upisne politike svakako treba da bude vođeno i interesima i afinitetima studenata.

Trenutni broj studenata u jednoj školskoj godini ne smije niti može biti razlogom smanjenja i reorganizacije jer se sve strategije razvoja visokog obrazovanja i nauke donose dugoročno. Imperativ univerziteta je razvoj i širenje, a ne ograničavanje na osnovu trenutnog broja svršenih srednjoškolaca u Kantonu Sarajevo. Univerzitet obrazuje kadrove iz cijele BiH i šire, i svakako je jedan od strateških ciljeva Univerziteta internacionalizacija i njegovo dalje otvaranje ka međunarodnim studentima, kao i potpisivanje novih međunarodnih sporazuma koji vode ka značajnijem učešću nastavnika i studenata u programima mobilnosti, međunarodnim istraživačkim projekata itd.

Kreiranje upisne politike prije svega treba da bude vođeno interesima i afinitetima studenata. Problem tržišta rada je identificiran u različitim analizama, a u cilju njegovog rješavanja na Univerzitetu u Sarajevu se kontinuirano poduzimaju značajni koraci kroz saradnju sa oko dvije stotine subjekata društvene zajednice.

Iako veza između tržišta rada i obrazovnog sistema može izgledati kao jednosmjeran proces, ova dva sistema su usko povezana i razmjena inputa, outputa i resursa teče dvosmjerno. Osim međusobno, ovi sistemi su povezani i sa drugim podsistemima, te sa ekonomskim sistemom u cjelini. U sistemu koji teži optimalnom funkcioniranju, obrazovni sistem, uz temeljnu zadaću obrazovanja treba da obezbjeđuje zapošljivost – obučava kadrove i daje im neophodne kvalifikacije, znanja i vještine koje su potrebne tržištu rada, a tržište rada, kratkoročno ili na duži rok i u adekvatnom poslovnom ambijentu ih zapošljava.

Univerzitet u Sarajevu intenzivno radi na pokretanju novih studijskih programa i inoviranju postojećih programa, na podizanju kvaliteta digitalizacije nastavnog procesa i dodatnom razvijanju digitalnih vještina nastavnog i nenastavnog osoblja s ciljem još intenzivnijeg razvijanja studija na daljinu.

Index.ba: Šta je s reformom obrazovanja? Šta je po Vašem mišljenju nužno uraditi?

Rektor Škrijelj: Ovo je najprije pitanje za nosioce političke odgovornosti i zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti u našem društvu. Što se visokog obrazovanja tiče, kao i Univerziteta u Sarajevu, naša očekivanja i potrebe iskazane su u našim strateškim i programskim dokumentima, ali i u našoj svakodnevnoj komunikaciji sa zvaničnim institucijama. Kao rektor Univerziteta u Sarajevu aktivno sudjelujem u radu tijela kao što su, na primjer, Rektorska konferencija/Rektorski zbor Bosne i Hercegovine, zatim Vijeće za nauku Bosne i Hercegovine i sl., te odgvorno tvrdim i ponavljam da su u našim iskazanim programskim opredjeljenjima jasno naznačene smjernice reformskog djelovanja u oblasti visokog obrazovanja. Između ostalog, to su pitanja harmonizacije i dosljednog provođenja propisa u oblasti visokog obrazovanja, institucionalno i finansijsko jačanje naučno-istraživačke infrastrukture, kapitalne investicije u univerzitetsku infrastrukturu, itd.

Index.ba: Koliko su na kvalitet obrazovanja uticali privatni fakulteti?

Rektor Škrijelj: Ono što Univerzitet u Sarajevu, kao najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini, može ponuditi studentima jeste studiranje na raznim fakultetima i akademija sa mnogo benefita. Univerzitet u Sarajevu može ponuditi studentima iz BiH, regije i svijeta nešto što privatni fakulteti i univerziteti ne mogu. Mi imamo 25 fakulteta i akademija unutar šest grupacija nauka i umjetnosti, pet naučnoistraživačkih instituta. Teško da imate išta što se traži u svijetu, a da nećete naći na našem univerzitetu. S druge strane, mi studentima nudimo stabilne diplome priznate u svijetu.

Privatni univerziteti koji su u sve većoj ekspanziji studentima ne mogu ponuditi priznate diplome i konkurentnost na tržištu rada.

Univerzitet u Sarajevu ima vrlo stroge i kontrolirane procedure i u tom pogledu čitavu lepezu privilegija koje studenti prilikom studiranja na našem univerzitetu dobiju. Još jedna stvar su školarine, koje su simbolične u odnosu na one koje se plaćaju na privatnim fakultetima sa čijom diplomom nisu konkurentni na tržištu u svijetu.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.