Čudesna priča Edhema Čustovića iz Tuzle: Od izbjeglištva do svjetski poznatog naučnika

Čudesna priča Edhema Čustovića iz Tuzle: Od izbjeglištva do svjetski poznatog naučnika

Crna hronika Posljednje

Uvijek je lijepo čitati, slušati i pisati o uspješnim Bosancima i Hercegovcima gdje god se nalaze, a posebno zadovoljstvo je upoznati naše zemljake koji iako daleko od domovine, i nakon svih uspjeha koje naprave, nikada ne zaborave odakle su.

To je veličina: u tome se prepoznaje jedno lijepo domoljublje, a i ekipa portala BHDijaspora.net uz pregršt utisaka donosi vam lijep i prijatan razgovor s jednim Bosancem koji svoju karijeru jeste gradio hiljadama kilometara daleko od domovine, ali Bosnu i Hercegovinu nikada nije zabravio. I neće!

Njegovo ime je Edhem Čustović, Tuzlak je s adresom u dalekoj Australiji. Danas je profesor elektronike i elektrotehnike na uglednom Univerzitetu La Trobe. No, Čustović je sve samo ne obični profesor. On je i izumitelj iza kojeg je nekoliko sjajnih inovacija.

Eddie Čustović
Eddie Čustović

Jeste li čuli za takozvani Countakick. To je pojas koji je izumio upravo Čustović, a trebalo bi da smanji broj mrtvorođene djece tako što detektuje pokrete nerođenih beba. I “Tiger 3″, visokofrekventni radar koji detektuje pokrete u svemiru, njegov je izum. Predsjednik je Instituta elektrotehnike i elektronike u Viktoriji. I današnji gost portala BHDijaspora.net.

”Put od bezbrižnog djetinjstva do izbjeglice pa do naučnika nije bio nimalo jednostavan. Moje djetinjstvo prije rata u BiH se sastojalo od igre, radoznalosti i želje za znanjem. Sve oko mene me je interesovalo i budilo moju maštu, od toga kako neke stvari funkcionišu do rastavljanja svih predmeta po kući i uzaludnog sastavljanja nazad. Mojoj radoznalosti je u mnogome doprinijelo i to što je u našoj kući bilo jako puno knjiga koje sam volio listati i čitati a ljubav prema brojevima je na mene prenijela moja nena koja je bila nastavnica matematike. Sve je to trajalo do onog trenutka kada smo morali napustiti BiH. Napuštanje BiH za moju porodicu je bilo jako traumatično. Roditeljima je bilo jako teško kada smo došli u Švicarsku jer nisu imali posao a moj brat i ja smo morali učiti novi jezik, kulturu i prilagođavati naš život novim uslovima. I dalje su matematika i tehnologija nastavile intrigirati moju radoznalost i znanje ali sve to su zamjenili drugi prioriteti preživljavanja u Švicarskoj. Nakon par godina u potrazi za boljim životom, put nas je doveo u Australiju gdje smo našli našu mirnu luku i gdje danas živim i radim kao profesor na renomiranom La Trobe Univerzitetu”, ispričao nam je profesor Čustović.

Bilo je teško…

A onda se prisjetio teških dana u izbjeglištvu. Bio je dječak željan igre i bezbrižnosti. Počeo je rat, sve je nestalo, bilo je vrijeme za nove početke daleko od kuće…

”Sjećam se da nam je bilo jako teško. Snaći se u drugoj zemlji, učiti novi jezik, sklapati nova prijateljstva i biti izbjeglica. Ali nisu samo loše stvari kojih se sjećam, postoje i one lijepe uspomene kojih postanemo svjesni tek poslije. Iako smo 3 i po godine, moji roditelji, brat i ja živjeli u jednoj spavaćoj sobi, taj mali skučeni prostor nas je činio još povezanijim. Sklapali smo nova prijateljstva koja i dan danas održavamo a sa nekim prijateljima čak i poslujemo. Cijeli taj period u izbjeglištvu nas je naučio da budemo otporni na stvari koje su nas pratile kroz život i da se borimo i nikada ne odustajemo”, kaže nam Čustović.

Dodaje da nikad nije imao dilemu oko svog životnog poziva. Znao je šta je to što ga interesuje. Posvetio se do kraja tome i danas je tu gdje jeste.

”Nikada nije bilo upitno čime ću se baviti, ili medicina, jer većina u mojoj porodici su bili doktori ili inženjering zbog velike ljubavi prema tehnologiji. Pohađao sam jednu jako nisko rangiranu srednju školu u Melbournu. Vodeći se time da nikad nisam želio da budem dio mase i uvijek sam se trudio da se izdvojim od ostalih odlučio sam se da će to biti znanjem jer je to jedino što niko ne može da vam oduzme. Odluku sam donio upravo tada i izabrao sam inženjering jer sam shvatio da kroz mogućnost tehnološke inovacije mogu napraviti najveći doprinos čovječanstvu. Moja velika inspiracija i uzor jeste Nikola Tesla, kao najveći naučnik i čovjek bez čijih izuma bi danas teško mogli da živimo ovako kako živimo. Čovjek koji je čitav svoj život posvetio nesebičnom radu i službi ljudskom rodu postao je moja inspiracija da i ja nesebično doprinesem razvoju čovječanstva i poboljašnju kvaliteta života stanovnika planete Zemlje”, naglašava on.

A Bosnu i Hercegovinu nije zaboravio. Kaže da se kontakt posebno intenzivirao u protekle tri godine. Ima i dobar razlog. Zajedno s bratom, osnovao je Fondaciju i pomaže nadarenim studentima.

Misija

”U zadnje 3 godine sve više sam u kontaktu sa BiH i sve više vremena provodim ovdje, ne samo zbog familije već i zbog BH Futures Fondacije koju sam osnovao sa svojim bratom Rešadom. Fondacija pruža stipendije studentima, koji su jako talentovani ali nisu u mogućnosti da sebi obezbijede školovanje. Takodjer pružamo im mentorstvo, radno iskustvo, priliku da se razviju kao lideri uz podršku naše mreže. Zatim tu sam i zbog IEEE Student and Young Professional kongresa koji se u decembru održava već drugu godinu za redom. Na ovom skupu sam opet iskoristio svoju internacionalno poslovnu mrežu da privučem značajna imena koja će pružiti mladima u BiH priliku da se usavršavaju i značajno napreduju u svojoj karijeri. Pokrenuo sam naučno istraživački lab u sarajevu pod nazivom La Trobe Innovation & Entrepreneurship Foundry koji igra veliku ulogu u poslovanju sa kompanijama u BiH i van nje , tu su i inovacije, start up-i, umrezavanje mladih ljudi sa ekspertima u BiH i van nje, umrežavanje studenata iz čitave BiH i mnogi drugi poslovi koji me trenutno vežu za BiH.  Još jedan od dokaza da ću provesti još više vremena u Bosni jeste i to da u novembru ponovo dolazim i gotovo 3 mjeseca ću posvetiti radu u BiH. Dolazim da održimo drugi IEEE SYP kongres kojeg već uveliko pripremamo, podržimo startape, održim brojna predavanja širom Bosne i Hercegovine i da kao počasni akademik, na poziv mojih kolega i prijatelja Prof. Damira Marjanovića i Prof. Almira Badnjevića, ordžim neke kratke kurseve na International Burch Univerzitetu u Sarajevu. Imam jako dobru suradnju sa Projektom Zapošljvanjem mladih, koju predvodi Dr. Ranko Markušo, i IEEE u sprovodjenju inovacijskog i poduzetničkog programa kroz cijelu BiH. Raduje me mnogo činjenica da smo u vrlo kratkom periodu postigli odlične rezultate, kreirajući sistem obuke i mentorstva da svi mladi ljudi, koji to žele, mogu da dobiju podršku u razvoju inovativnih biznisa. Kao dva vrlo dobra pirmjera našeg rada sa mladima, izdvojio bih mladog inzinjera iz Banja Luke Nemanju Vujanića koji je pokrenuo kompaniju DevStudio. Kompanija radi razne vrste dizajna elektronike ali je posebno fokusirana na pametne govorne automate. U Zenici takodjer imamo jedan vrlo dobar primjer start-up kompanije, Zen3D, koju je osnovao Denis Spahić, učesnik prošlogodišnjeg kongresa i programa podške poduzetnicima. Zen3D je prva proizvodjač 3D printera u BiH. Moj cilj jeste da u periodu kojeg ću provesti ove zime u BiH, radim sa Nemanjom, Denisom i ostalim mladim talentima, da ojačaju svoje biznise, svoje karijere, status zapošljavanja mladih i državni eksport. Pozivam ostale intelektualce iz BiH i dijaspore da se uključe u naše projekte i daju svoj doprinos domovini. Patriotizam se ne pokazuje samo gledajući utakmice u dresovima BiH i navijanjem za Bosnu, nego pružanjem podrške mladim ljudima u BiH da ovdje i ostanu i izgrade bolju budućnost ove države. Jer oni nisu samo budućnost oni su i sadašnjost ove zemlje. Mi ne možemo spriječiti njihov odlazak ali onima koji ostaju ovdje možmo omogućiti što bolje uslove za rad, znanje i bolju perspektivu. Ja jesam napustio moju rodnu zemlju prije više od dvije decenija ali BiH nikada nije otišla iz mene”, poručuje za kraj ovaj sjajni mladić, jedan od onih zbog kojih vrijedi pratiti našu dijasporu i ono što se tamo dešava.

A dešavaju se čuda, Eddie je jedno od njih…

Leave your vote

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.