in

Ljekari se masovno prijavljuju za izbore u BiH: Neće nas imati ko liječiti, jer bolje biti političar nego doktor

Iako je i ranije bio značajan broj ljekara u politici jer se znalo da u našem društvu neki doktor ekonomije na vratima uz ime i prezime piše titulu “dr” da bi poštar mislio da je ljekar, prava navala ljekara na izbornim listama jedna je od posljedica koronavirusa i s tim u vezi stranačkog kadroviranja

Ljekari su u našem društvu uvijek imali poseban status, a u vrijeme pandemije dosegli su herojske nivoe poštovanja. Vjerovatno su još u vremenu večernjih martovskih aplauza u jeku galopirajuće pandemije planirane stranačke kadrovske križaljke i ljudi u bijelim mantilima su tada visoko pozicionirani na predizbornim listama.

Iako je i ranije bio značajan broj ljekara u politici jer se znalo da u našem društvu neki doktor ekonomije na vratima uz ime i prezime piše titulu “dr” da bi poštar mislio da je ljekar, prava navala ljekara na izbornim listama jedna je od posljedica koronavirusa i s tim u vezi stranačkog kadroviranja.

Zar je slučajno da tri nacionalne liste na izborima za Gradsko vijeće Grada Mostara nose tri ljekara i to tri direktora javnih zdravstvenih institucija. Listu HNS-a nosit će tako Mario Kordić direktor Doma zdravlja Mostar, listu probosanskih stranaka sa SDA u naslovnoj ulozi Zlatko Guzin, direktor Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić”, a srpsku listu direktor bolnice u Nevesinju, Velibor Milivojević.

Nisu mostarski spin majstori i pandemijski kadrovici izuzetak, tako je v.d. direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Vahid Jusufović kandidat DF-a i Socijaldemokrata BiH za gradonačelnika Tuzle, Hasan Tanović kandidat Četvorke za načelnika Novog Sarajeva, a spisak je mnogo duži.

Nije slučajno da je ministar zdravstva Vili Beroš na izborima u Hrvatskoj uzeo najviše pojedinačnih glasova, više čak i od premijera i stranačkog lidera Andreja Plenkovića

I pojedinačni odabir je kako tretirati ovu pojavu, da li kao stranačko iskorištavanje popularnosti medicinskog osoblja u vrijeme kad su oni sami po sebi naslovne uloge društvene borbe protiv koronavirusa ili da je njihov angažman prepoznat i nagrađen. Bilo kako, iza svega ostaje pitanje da li će u vrijeme pandemije, porasta broja slučajeva i dodatne zdravstvene krize koja se planira za kasnu jesen, ljekari ili što je još teže direktori javni zdravstvenih ustanova, imati vremena da se bave politikom.

Jedna od prvih lekcija koje na stranačkim seminarima budući kandidati nauče je da u vrijeme kampanje, posebno zadnjih mjesec dana, postoji samo rad na terenu i da je uslov ispod kojeg se ne ide uzimanje godišnjeg odmora i posvećivanje isključivo budućim biračima.

Kako će ljekari u pandemiji pomiriti odgovoran posao, borbu protiv koronavirusa i rat za glasove vrijeme će pokazati, ali da je bilo zahvalnijih vremena za druženje s biračima na uličnim štandovima i obilaske udaljenih mahala po periferijama naših gradova, sigurno jest.

(Klix)

ABAZOVIĆ UZBURKAO DUHOVE: “Ništa od nove Vlade Crne Gore, Dritan ne želi Srbe iz Demokratskog fronta…”

DW: Malo rata oko Nagorno-Karabaha dobro dođe svima