in ,

Fikreta i Azur su samo jedni od 1,3 miliona ljudi koje su otišle iz BiH nakon rata: Ovo je njihova priča…

Vizu za Njemačku prošle godine dobilo je 17. 532 građana Bosne i Hercegovine. Godinu ranije taj broj bio je manji za tri hiljade.

Fikreta Halilović iz Tinje, malog mjesta kod Srebrenika, jedna je od onih koji su bolju budućnost potražili u Njemačkoj. Diplomu pravnice stekla je na Univerzitetu u Tuzli. Poslije pripravničkog staža bezuspješno je tražila posao i svoj put nastavila u Minhenu iz kojeg se ne namjerava vraćati.

“2017. godine u novembru mjesecu dolazim u Minhen i počnjem raditi za advokatsku kancelariju. To je advokatska kancelarija koja se bavi pravom patenta. I moj posao jeste da asistiram advokatima na pravnim sporovima koji se svakodnevno dešavaju između firme Huawei i ostalih internacionalnih firmi”, kazala nam je Halilović.

U firmi za zaštitu objekata u istom gradu radi i Azur iz Živinica. Prvi kontakt sa njemačkom imao je kroz studentski rad, nakon čega mu je ista kompanija ponudila posao, što je i prihvatio. Diplomirani je ekonomista. Kaže da nije slučajno rođen 25. novembra jer se jednog dana želi vratiti u svoju domovinu i pokrenuti posao, ali prije toga uzeti sve ono najbolje od Njemačke.

“Uzeti njemačko znanje i iskustvo i vratiti se u našu lijepu i pokušati ostvariti se u BiH. To je moj san cijeli život da pokušam da nešto napravim dole i da se ostvarim dole. I nadam se u narednom periodu da ispunim svoj cilj”, istakao je Azur Rakovac.

Cilj nekolicine građana koji su ostali u BiH jeste odlazak u prosperitetnije države Evrope. Ostati ili otići? Pitali smo građane Sarajeva:

“Ja trenutno sada ne bi, radi porodice”.

“Procenat mladih pametnih nadam se da će ostati, ali ako ne ostanu, postaćemo država starih ljudi i gerijatrije”.

“Ma to je laž. Jednostavno ljudi odu tri mjeseca i vrate se”.

“Pa ne znam vjerujte još su mi mala djeca. Najvjerovatnije kad bih razmišljala, razmišljala bih radi djece da odem”.

“Ja ne bih otišla, ali sin mi je već otišao. Šta će, ide za boljim životom”.

Bolji život u Njemačkoj moglo bi od 1. marta tražiti 100.000 ljudi iz BiH – tvrde stručnjaci. Upravo zbog Zakona o doseljavanju koji će otvoriti veće mogućnosti za kvalifikovane radnike, kao i za one koji namjeravaju to postati, navode iz Ambasade ove zemlje u BiH.

Mladi ljudi sa dobrim znanjem njemačkog jezika i diplomom završene njemačke škole u inostranstvu mogu ubuduće podnijeti zahtjev za vizu do maksimalno šest mjeseci u svrhu traženja mjesta za obavljanje stručnog obrazovanja.

“Prema podacima Svjetske banke i Instituta za ekonomsku saradnju u Beču, od rata do 2018. godine kada je njihova analiza objavljena, našu zemlju napustilo je 1,3 miliona ljudi. U nekih 10 godina, od 2008. do 2018. godine govorimo se o brojevima od oko pola miliona ljudi. Što je posebno zabrinjavajuće od toga broja ljudi pola – znači 250 hiljada su radno sposobno stanovništvo”, kazala je Šeherzada Halimić, Institut za razvoj mladih “KULT”.

Stanovništvo BiH treće je u svijetu po odlivu mozgova u 2018. godini, piše The Economist. Ovaj birtanski list iz Izvještaja o globalnoj konkurentnosti za 2018. godinu Svjetskog ekonomskog foruma svrastao je BiH odmah ispod Haitija i Venecuele. Na ovoj listi su i Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Većina stanovništva koje je napustilo BiH od rata do danas čine mladi. Država je tek nakon 25 godina krenula u priču o tome da li bi trebalo formirati ministarstvo za ovu kategoriju na državnom nivou. I pozicija i opozicija do sada nisu našle nikakve adekvatne korake kako bi zaustavile odlazak stanovništva iz BiH – prenosi N1.

Sin joj bio učenik generacije, ali još nema posla: Hrabra Sadeta radom na pijaci spašava svoju porodicu od siromaštva!

Mlada genijalka iz Tešnja osvaja Švedsku!