in

KRVAVA GODINA U AMERICI: 2019 je rekordna godina po broju masovnih ubistava!

U Americi je 2019. godine zabilježen najveći broj masovnih ubistava otkako se vodi takva statistika, kažu analitičari.

Baza podataka koju su napravili novinska agencija Associated Press (AP), list USA Today i Sjeveroistočni državni univerzitet zabilježila je 41 incident i ukupno 211 smrtnih slučajeva.

Po definiciji, masovna ubistva su ona kada je četiri ili više osoba ubijeno u istom incidentu, ne uključujući počinioca.

Među najsmrtonosnijim u tek završenoj godini su bila ubistva 12 osoba u Virginia Beach-u u maju i ubistva 22 osobe u El Pasu u avgustu.

Od 41 slučaja u 2019, u 33 je bilo uključeno vatreno oružje, rekli su istraživači. U Kaliforniji je bilo osam masovnih ubistava, što je najveći broj po državi.

Ova baza podataka prati masovna ubistva u Americi od 2006. godine, ali istraživanja koja dosežu do sedamdesetih godina 20. vijeka nisu otkrila godinu sa više ovakvih slučajeva od ove, navodi AP. Godina na drugom mjestu po broju masovnih ubistava je bila 2006-ta, kada ih je bilo 38.

Iako je u 2019. bio najveći broj incidenata, broj od 211 smrtnih slučajeva je nadmašen sa 224 ljudi koji su izgubili živote u masovnim ubistvima 2017. Te godine se dogodilo najbrojnije masovno ubistvo u historiji Amerike, kada je 59 ljudi upucano na festivalu u Las Vegasu.

Masovna ubistva u Americi ne dospijevaju na naslovne strane jer se tiču porodičnih svađa, trgovine narkoticima ili nasilja među bandama i dešavaju se van javnih mjesta, naveli su istraživači.

Broj masovnih ubistava u Sjedinjenim Državama je porastao uprkos tome što ukupan broj ubistava opada, rekao je James Densley , krimilog i profesor na Metropoliten Univerzitetu u Minnesoti.

“Kao procenat svih ubistava, ova masovna ubistva takođe čine više smrtnih slučajeva”, rekao je on za AP.

Profesor Densley je rekao da vjeruje da je porast djelimično posljedica „bijesnog i frustrirajućeg perioda” u američkom društvu, ali je dodao da je do zločina obično dolazilo u talasima.

“Izgleda da je ovo era masovnih pucnjava”, rekao je on.

Pravo na posjedovanje vatrenog oružja je utvrđeno drugim amandmanom američkog ustava, ali porast masovnih pucnjava nije naveo američke zakonodavce ka reformi zakona o kontroli oružja.

U avgustu, poslije smrtonosnih napada u Dejtonu, u Ohaju i El Pasou u Teksasu, predsjednik Donald Tramp je rekao da će doći do „ozbiljne diskusije” između lidera u Kongresu na temu „smislenih” bezbjednosnih provjera vlasnika oružja.

Međutim, Tramp je tiho odustao od tog obećanja, navodno nakon dugog telefonskog razgovora sa Wayne LaPierre-om, izvršnim direktorom Nacionalne streljačke asocijacije – moćnom lobističkom grupom koja se protivi mjerama kontrole oružja.

Razgovarajući sa novinarima poslije tog telefonskog poziva, predsjednik je rekao da Amerika „trenutno ima vrlo jake bezbjednosne provjere” i dodao da su masovne pucnjave „mentalni problem.”

Vođe Demokrata su javno pozvale na strože mjere kontrole oružja.

Početkom ovog mjeseca, predsjednički kandidat i bivši podpredsjednik Amerike Joe Biden je iskoristio sedmu godišnjicu pucnjave u školi Sandy Hook kako bi ponovio zahtjev za strože propise.

Ovi planovi su obuhvatali zabranu proizvodnje i prodaje jurišnog oružja i obavezne provjere kupaca za sve prodaje oružja.

Druga predsjednička kandidatkinja iz redova demokrata, Elizabeth Warren, početkom ove godine je predstavila planove za smanjenje smrtnih slučajeva izazvanih oružjem za 80 posto, kroz spoj zakona i izvršnih mjera.

Warren je također apelovala za jače provjere kupaca, kao i za mogućnost da se oduzmu dozvole onim prodavcima oružja koji prekrše zakon.

Najjeftinija i najprirodnija krema protiv bora sa samo tri sastojka

Djevojčica povrijeđena u saobraćajnoj nesreći kod Olova još uvijek je u kritičnom stanju