in

Vakcina protiv korone: Dokle se stiglo?

A woman holds a small bottle labbeled with a "Vaccine COVID-19" sticker and a medical syringe in this illustration taken April 10, 2020. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration - RC2M1G9DB7RZ

Naučnici širom svijeta rade na pronalaženju vakcine protiv koronavirusa. Nekoliko kandidata je u završnoj fazi testiranja, ali mnogi upozoravaju da vakcina neće omogućiti trenutni povratak normalnom životu.

Nakon što su 21. januara naučnici u Kini objavili sekvencu genoma koronavirusa, njihove kolege širom svijeta pristupili su radu na vakcini. Prvi kandidat započeo je test na ljudima 16. marta.

Sada ih ima skoro 200 koje prati Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – od kojih je 44 ušlo u fazu testiranja na ljudima.

Obično su potrebne godine za testiranje, proizvodnju i primjenu vakcine. Taj je proces bio najkraći kod vakcine protiv mumpsa u 60-im godinama – trebalo je četiri godine.

Naučnici koji rade na vakcinama protiv koronavirusa nadaju se da će to moći postići u roku od 12 do 18 mjeseci. A SZO se nada da će na raspolaganju biti dvije milijarde doza vakcina do kraja 2021. godine. Do sada nijedna vakcina još nije odobrena za opštu međunarodnu upotrebu, ali nekoliko kandidata je dostiglo završnu fazu testiranja.

Zasnivaju se na nekoliko različitih pristupa, uključujući aktivne, mrtve, DNK, RNK/mRNK, virusne vektore i proteinske podjedinice, a postoje tri faze ispitivanja koje vakcine moraju proći prije nego što se pošalju vlastima na odobrenje.

CoronaVac: Sinovac Biotech – Kina

CoronaVac je mrtva vakcina. Rezultati studija iz faze 3, koje se trenutno izvode s desecima hiljada dobrovoljaca u Brazilu, Turskoj i Indoneziji, bit će dostupni u novembru. Iako su klinička ispitivanja još uvijek u toku, CoronaVac je odobren za hitnu upotrebu u Kini krajem avgusta kao dio programa vakcinisanja visokorizičnih grupa poput medicinskih radnika. Početni rezultati studija na majmunima makakijima pokazali su da je vakcina proizvela antitijela koja su neutralizirala 10 vrsta SARS-CoV-2. Rezultati iz faze 2 na ljudima pokazuju da su proizvedena antitijela bez težih nepoželjnih nuspojava.

BNT162b2: Pfizer i BioNTech – SAD

BNT162b2 je genetska vakcina, trenutno u fazi 3 ispitivanja na 44.000 dobrovoljaca. Preliminarno testiranje u prve dvije faze pokazalo je da vakcina proizvodi antitijela. Naučnici kažu da bi do kraja oktobra mogli znati djeluje li vakcina i imati dovoljno podataka da utvrde njenu sigurnost.

Do sada još ne postoji nijedno genetska vakcina za zaraznu bolest – ali zagovornici kažu da ju je lakše proizvesti od tradicionalnih vakcina.

mRNA-1273: Moderna – SAD

Još jedna genetska vakcina ušla je u treću fazu s 30.000 ljudi krajem jula. Početni rezultati iz faze 1 pokazali su da su i mladi i stariji dobrovoljci proizvodili antitijela. U ispitivanju polovina dobrovoljaca dobiva vakcinu, dok druga polovina dobiva placebo.

Dva najizglednija kandidata za vakcinu – AstraZeneca i Johnson & Johnson – zaustavljena su radi istraživanja neželjenih reakcija među sudionicima studije.

Nisu rijetki slučajevi da se klinička ispitivanja pauziraju, ali se o tome inače ne izvještava.

ChAdOk1 nCoV-19: AstraZeneca i Univerzitet Oxford

ChAdOk1 nCoV-19 je vektorska vakcina u fazi 3. Cilj je da se regrutuje 50.000 dobrovoljaca. Početni rezultati iz prve dvije kliničke faze pokazali su da je vakcina izazvala snažan imunološki odgovor. Studija je zaustavljena zbog neobjašnjive bolesti jednog sudionika iz Velike Britanije i nakon toga je nastavljena u Brazilu, Južnoj Africi, Velikoj Britaniji i SAD-u.

Ad26.COV2-S: Johnson & Johnson – SAD

Ovo je također vektorska vakcina. Regrutovano je oko 60.000 ljudi u raznim zemljama. Testovi su zaustavljeni 12. oktobra jer se pojavila neobjašnjiva bolest. Rezultati ispitivanja na životinjama pokazali su da je vakcina proizvela antitijela i osigurala “potpunu ili gotovo potpunu zaštitu” nakon jedne doze.

Sputnik V: Gameleja – Rusija

Ruska vakcina je zasnovano na dva vektora adenovirusa i privuklo je široku pažnju nakon što ga je ruska vlada odobrila za opštu upotrebu 11. avgusta bez dovršavanja faze 3. Rezultati iz prva dva ispitivanja pokazali su snažan imunološki odgovor.

Ispitivanje vakcine ne završava u fazi 3

Iako je brzina kojom ova vakcina napreduju jedinstvena u istoriji, stručnjaci upozoravaju da je još uvijek dug put do postizanja sigurne i učinkovite vakcine.

Iako klinička ispitivanja mogu pokazati da je vakcina sigurna i učinkovita kod desetina hiljada, pa čak i stotina hiljada ljudi, nije moguće da ova ispitivanja obuhvate sve moguće neželjene posljedice koje bi se mogle javiti kod određenih ljudi ili nakon dužeg perioda.

Zbog toga je čak i nakon uvođenja vakcine od ključne važnosti nadgledanje njene sigurnosti i efikasnosti, kaže Naor Bar Zeev, zamjenik direktora Međunarodnog centra za pristup vakcinama u Školi za javno zdravlje Johns Hopkins Bloomberg u SAD-u.

“Nikada nema sigurnosti”, rekao je Bar Zeev za DW. Ovaj kontinuirani nadzor se ponekad naziva “fazom 4” u kliničkim ispitivanjima – i to može potrajati mnogo godina.

“Mislim da se u javnosti očekuje da ćemo se vratiti na staro kada se dobije vakcina – da ćemo prestati nositi maske, ukidati distanciranje. Ali to je pogrešna procjena onoga što vakcina – bar u početnoj fazi – može učiniti”, rekao je Bar Zeev, ističući da je isporuka i kontinuirana procjena široko rasprostranjenog korištenja vakcina dugotrajan proces.

 

(DW)

OVO JE ‘ZABRANJENO’ OSTRVO ORGIJA: “Svi su znali šta se tamo dešava”

Muškarac upao u policijsku zasjedu: Filmsko hapšenje u zagrebačkom tržnom centru